PRAVI PAKAO TEK DOLAZI Temperature bi mogle biti rekordne, ali vrijeme će biti daleko od idealnog

Foto: Vedran Tolić/ Index, 123rf

PRVI ovogodišnji toplinski val na kopnu najavljen je već od danas. Idućih tjedan dana, prema prognozama meteorologa iz DHMZ-a, očekuju nas velike vrućine. Postoji mogućnost da će temperature sljedećih dana dosegnuti i rekordnih 38 stupnjeva.

Sutra će prevladavati sunčano i vruće. Poslijepodne na kopnu, uz lokalno jači razvoj oblaka, ponegdje će biti pljuskova s grmljavinom. Vjetar slab, poslijepodne mjestimice umjeren jugozapadni, a na Jadranu većinom južni i jugozapadni. Najniža jutarnja temperatura zraka od 16 do 21, na Jadranu između 20 i 24, a najviša dnevna uglavnom od 30 do 36 °C.

Vrijeme će i idućih dana biti bez veće promjene. No, u unutrašnjosti atmosfera neće biti posve stabilna, pa će uz umjeren i jak razvoj oblaka povremeno biti lokalnih pljuskova i grmljavine, osobito do vikenda. Pljuskovi će biti rijetki, ali ponegdje mogu biti izraženiji.

Na Jadranu će noći i jutra biti topli uz temperaturu uglavnom višu od 20 stupnjeva, dok će danju temperatura biti uglavnom od 30 do 33 stupnja. Ujutro će uz obalu puhati slaba bura, a zatim danju uglavnom zapadnjak i jugozapadnjak, prema otvorenom moru sjeverozapadnjak.

Najtoplije će diljem zemlje biti u nedjelju, kada stiže vrhunac toplinskog vala. Temperature bi se na kopnu mogle popeti i do 38 stupnjeva.

Temperature više i do deset stupnjeva od prosječnih za ovo doba godine

"Radi se o neuobičajeno visokim temperaturama za ovo doba godine. Inače je prosječna temperatura u drugom dijelu lipnja oko 26 °C, što znači da su ove temperature za 5 do 10 stupnjeva više od tog prosjeka za ovo doba godine", rekli su nam prije par dana iz DHMZ-a.

"Najviša lipanjska temperatura izmjerena je 30. lipnja 1950. i taj izmjereni rekord koji je zapisan iznosio je 37,6 °C. Postoji malena mogućnost da ovih dana upišemo novi 'maksimalac', no to ćemo vidjeti prema razvoju temperature već u narednim danima", doznajemo u DHMZ-u.

Apsolutna najviša temperatura izmjerena ljeti u Zagrebu iznosila je 40,4 °C, a izmjerena je 5. srpnja 1950. godine.

Sunčajte se oprezno

S obzirom na to da je najbolja zaštita izbjegavanje najjačeg sunca, nošenje odgovarajuće odjeće, pokrivala za glavu te naočala, prilikom sunčanja se potrebno uz pravilnu primjenu sredstava za sunčanje voditi i zlatnim pravilima sunčanja koje donosi HZJZ:

• Izbjegavajte prekomjerno sunčanje od 11 do 16 h.
• Štitite se! Nosite šešir, majicu i naočale!
• Ne izlažite novorođenčad i malu djecu direktnom suncu.
• Odaberite zaštitni faktor primjeren svojem tipu i fototipu kože. Kremu nanesite obilno prema uputi prije izlaganja suncu, ponavljajte nanošenje, naročito nakon kupanja, znojenja ili brisanja ručnikom.

Preporuke HZJZ-a za zaštitu od vrućina

• Rashladite tijelo i pijte dovoljno tekućine
•  Pijte redovito negaziranu običnu ili mineralnu vodu te niskokalorične napitke bez kofeina, alkohola i šećera. Preporučljivo je ne piti jako rashlađene napitke ili samo za osvježenje u ustima rastopiti kockicu, dvije leda. Dehidraciju od vrućina možete izbjeći uzimanjem razrijeđenog soka kao što je limunada i to odrasli svakih 1-2 sata, a djeca svakih 15-20 minuta po jednu do dvije žlice ili gutljaj vode. Nemojte čekati osjećaj žeđi da biste povećali unos tekućine, pogotovo kod starijih osoba koje imaju slabiji osjećaj žeđi.
• Izbjegavajte boravak na suncu u razdoblju od 10 do 17 sati, poglavito djeca, trudnice, starije osobe, srčani bolesnici i bolesnici s kroničnim bolestima (mentalne bolesti, dijabetes i dr.)
• Tuširajte se ili kupajte u mlakoj vodi. Druga mogućnost je zamotati se u hladne mokre ručnike ili se rashladiti mokrom spužvom, kupkom za noge i sl. Djeci treba mokre ručnike stavljati na noge i ruke.
• Nosite laganu široku svijetlu odjeću od prirodnih materijala. Ako idete izvan doma, stavite šešir širokog oboda ili kapu i sunčane naočale, a korisna su zaštita od direktnog sunca i kišobrani te lepeza za rashlađivanje zraka.
• Koristite laganu posteljinu, po mogućnosti bez jastuka kako biste izbjegli akumulaciju topline od tijela.
• Jedite češće male i što tekućije obroke. Izbjegavajte hranu prebogatu bjelančevinama. Ako ste u mogućnosti, pripremite miješano svježe voće, tzv. „smoothie“ ili spravite laganu juhu, koji će također organizmu vratiti izgubljene minerale, vitamine i elektrolite.
• Važno je piti dovoljno tekućine jer znojenjem gubimo više tekućine, čime dolazi do dehidracije i povećanog viskoziteta krvi, što može izazvati trombozu, inzult mozga ili infarkt srca.