Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter opet je zatražila žurne izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti kako mogući počinitelji kaznenih djela protiv spolne slobode ne bi mogli raditi u zdravstvu, referirajući se time na slučaj ginekologa u KBC-u Osijek.
Potpuno je neprihvatljivo da žene i dalje moraju odlaziti na preglede kod ginekologa koji je, makar i nepravomoćno, osuđen za silovanje, počinjeno u obavljanju posla, napominje pravobraniteljica u priopćenju te upozorava da taj slučaj pokazuje "davanje prednosti zaštiti prava i interesa liječnika i njegovog radnog mjesta nad interesima i zaštitom velikog broja pacijentica".
Pravo na zdravlje temeljno je ljudsko pravo, zdravstvene ustanove trebale bi biti sigurna mjesta za pacijente, a povjerenje između pacijenata i djelatnika u zdravstvu ključno je za adekvatno pružanje zdravstvene zaštite, napomenula je te upozorila da su pacijenti pritom u ranjivom položaju jer ovise o liječnicima i zdravstvenim djelatnicima, pa lakše mogu postati žrtvama počinjenja kaznenih djela.
Stoga traži da se žurno Zakonom o zdravstvenoj zaštiti propiše da je ravnatelj zdravstvene ustanove dužan udaljiti osobu s radnog mjesta u slučaju kada je protiv nje pokrenut i vodi se kazneni postupak za počinjenje određenih kaznenih djela.
"Ta kaznena djela treba definirati Ministarstvo zdravstva u suradnji s drugim stručnjacima i strukovnim udrugama, a u najmanju ruku bi trebala obuhvaćati kaznena djela protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv spolne slobode, protiv zdravlja ljudi, kao i kaznena djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta", dodaje pravobraniteljica.
Te izmjene, ocijenila je, spriječile bi da ubuduće liječnik, koji je optužen da je silovao pacijenticu tijekom pregleda, i dalje obavlja preglede drugih pacijentica. "Pri tom, isto ne bi bio presedan jer su slične situacije već uređene u drugim sustavima, na primjer kroz Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Zakon o policiji i Zakon o socijalnoj skrbi, dok u području zdravstva nisu."
Država je dužna napraviti sve u svojoj moći, napomenula je, da građani, kada pristupaju institucijama, budu sigurni te mogu doći s povjerenjem, a osobito je to važno za sustav poput zdravstva.
U priopćenju se podsjeća da je pravobraniteljica - iako mediji prenose da institucije nadležne za rad liječnika navode kako nisu znale za slučaj ginekologa u KBC-u Osijek - još u svibnju prošle godine temeljem tog slučaja predložila Ministarstvu zdravstva žurne izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti te tražila informacije o postupanju KBC-a i Hrvatske liječničke komore (HLK).
Prijedlog je uputila nakon postupanja u predmetu temeljem pritužbe udruge Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka, nakon potvrde da u KBC-u Osijek i dalje radi ginekolog koji je nepravomoćno osuđen za silovanje pacijentice počinjeno u toj bolnici.
Utvrdila je i da ravnatelj tim povodom nije poduzeo nikakve radnje, odnosno nije ginekologa prijavio HLK-u, iako je mogao imati informacije o događaju jer je policija u bolnici provela očevid i obavljala obavijesne razgovore.
"Također, kako je temeljem dostupnih informacija iz medija bilo jasno da je odvjetnica žrtve još u lipnju 2022. godine HLK-u poslala obavijest o pokretanju kaznenog postupka protiv ginekologa, pučka pravobraniteljica je u svibnju tražila informacije o postupanju HLK-a u ovom slučaju, uključujući i je li pokrenut disciplinski postupak. Komora nam je dostavila informacije da je u tijeku postupak pred Povjerenstvom za medicinsku etiku i deontologiju i da će nas obavijestiti o ishodu i drugim eventualnim postupcima, no obavijest nismo dobili", stoji u priopćenju.
Napominje se i da Zakon o kaznenom postupku predviđa mogućnost određivanja mjera opreza prije i tijekom kaznenog postupka, među kojima je i zabrana obavljanja određene poslovne aktivnosti (kada je riječ o okolnostima zbog kojih je moguće odrediti istražni zatvor te se ista svrha može ostvariti mjerom opreza), no da "ona u konkretnom slučaju nije izrečena".
Zakon o zdravstvenoj zaštiti u takvom slučaju trenutno ne omogućava ravnatelju da privremeno udalji ginekologa s radnog mjesta dok traje postupak, odnosno presuda nije pravomoćna. Naime, objašnjava se u priopćenju, Zakon govori samo o prepreci za zapošljavanje u zdravstvenoj djelatnosti, ne i za nastavak rada već zaposlene osobe, i to jedino u slučaju pravomoćne osuđivanosti, i to za kaznena djela na štetu djeteta, a odnosi se samo na poslove u zdravstvu koji uključuju rad s djecom, ne i ostale.
"Konkretni slučaj pokazao je stoga potrebu za učinkovitijom zakonskom regulacijom kako bi se ubuduće omogućilo veću sigurnost pacijentima u ovakvim situacijama te time i povjerenje u liječnike i cjelokupni zdravstveni sustav", poručila je pučka pravobraniteljica.