Pravobraniteljica utvrdila 9 ključnih grešaka Ministarstva oko Matijanićeve smrti

Foto: Andrea Topić

OKONČAN je ispitni postupak u slučaju smrti novinara Vladimira Matijanića koji je u kolovozu prošle godine pokrenula pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter. U dokumentu pučke pravobraniteljice navodi se devet ključnih grešaka Ministarstva zdravstva, koje vodi HDZ-ov Vili Beroš, a koje je ranije utvrdilo da nije bilo propusta u Matijanićevom liječenju te da je zdravstveni sustav, u slučaju smrti novinara - funkcionirao. 

>> UZNEMIRUJUĆE Objavljujemo audiosnimke Matijanićevih poziva Hitnoj i bolnici

>> "Deset puta smo zvali i molili da Vladu prime u bolnicu. Nisu htjeli"

Vladimir Matijanić umro je prije točno jedanaest mjeseci, u petak, 5. kolovoza, u popodnevnim satima nakon što je danima tražio pomoć splitskih liječnika, a hitna ga je odbila odvesti u bolnicu. Matijanić je imao Sjogrenov sindrom (autoimunu bolest veziva) i intersticijsku bolest pluća te se sumnjalo na još dvije autoimune bolesti. Obolio je i od covida.  

Čeka se odluka DORH-a

Matijanić je od utorka do petka, tog kobnog tjedna u kolovozu prošle godine, tražio pomoć splitskih liječnika. U ta četiri dana ne samo da nije bio hospitaliziran nego nije dobio ni adekvatan zdravstveni pregled. 

>> Tužiteljstvo nakon gotovo 10 mjeseci skupilo sve dokaze u slučaju Matijanić

Prošlog tjedna Općinsko državno odvjetništvo u Splitu, u postupku koji se vodi protiv nepoznatih počinitelja, a zbog postojanja osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela nesavjesnog liječenja preminulog novinara Indexa Vladimira Matijanića, potvrdilo je da je nakon gotovo 10 mjeseci prikupilo sav dokazni materijal te se uskoro očekuje njihova odluka. 

Okončan ispitni postupak pravobraniteljice 

Ovog tjedna okončan je i ispitni postupak pučke pravobraniteljice koji je pokrenut u kolovozu 2022. godine temeljem Zakona o pučkom pravobranitelju. Ispitni postupak trajao je gotovo 11 mjeseci prije svega zbog činjenice da Ured pravobraniteljstva od Ministarstva zdravstva nije mogao dobiti traženu dokumentaciju, a ni informacije. 

Naime, iako je Zakonom o pučkom pravobranitelju propisana obveza javnopravnim tijelima da na zahtjev pučke pravobraniteljice osiguraju dostupnost informacija i dostave sve podatke, Ministarstvo je pučkoj pravobraniteljici informacije dostavljalo izvan rokova i parcijalno pa im se za sve tražene informacije morala obraćati više puta.  

U ispitnom postupku prikupljena je na koncu ipak dokumentacija Ministarstva zdravstva te Hrvatske liječničke komore, Hrvatske komore medicinskih sestara, Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije, Kliničkog bolničkog centra Split, kao i informacije od Državnog odvjetništva Republike Hrvatske. 

U ispitnom postupku utvrđeno je devet ključnih pogrešaka koje su dovele do zaključka Ministarstva zdravstva kako je sustav zdravstva funkcionirao u slučaju Vladimira Matijanića.

1. Navodi liječnika nisu dodatno provjeravani

Naime, postupak koji je provodilo Ministarstvo zdravstva uzimalo je u obzir samo iskaze liječnika, a koji nisu dodatno provjeravani. 

"Ti navodi nisu dodatno provjeravani te im je, bez detaljnije analize ili utvrđenja mogućih propusta, poklonjena puna vjera", stoji u očitovanju pučke pravobraniteljice po kojoj bi Zdravstveno-inspekcijski nadzor i mišljenje stručnog povjerenstva trebali uključivati sve dostupne izvore informacija. 

2. Nisu uključeni svi izvori informacija vezano za slučaj Matijanić

Trebalo je uzeti, smatra pravobraniteljica, više izjava zdravstvenih djelatnika koji su bili neposredno uključeni u pružanje medicinske skrbi s obzirom na konkretan slučaj i dostupnost drugih izvora informacija. Pučka pravobraniteljica tako zamjera da nisu, u ovom slučaju, uzimane izjave članova obitelji. 

"Osim što nema životne tj. logične prepreke, ne postoji ni zakonska prepreka da članovi stručnog povjerenstva uzmu izjave osoba izvan kruga zdravstvenih djelatnika, kao npr. članova obitelji pacijenta", zaključuje pravobraniteljica. 

3. Nisu detaljnije istraženi razlozi navedenog neuzimanja terapije i necijepljena 

Pozivajući se na nalaz stručnog povjerenstva Ministarstva zdravstva, pučka pravobraniteljica podsjeća da je to tijelo navelo u zaključku da se bavilo i ranijim postupanjima pok. Matijanića kao pacijenta, povezujući neuzimanje terapije i necijepljenje s tragičnim ishodom. 

"Istovremeno nisu detaljnije istraženi razlozi navedenog neuzimanja terapije i necijepljena", ističe pravobraniteljica dodajući kako se taj dio zaključka donio samo temeljem jednog izvora - liječnika, a bez ispitivanja svih okolnosti i izvora informacija.  

4. Matijaniću nisu učinjene relevantne pretrage. Zašto? 

U dokumentu pučke pravobraniteljice podsjeća se na činjenicu da Matijaniću iz različitih razloga nisu učinjene relevantne pretrage, no isto tako izostala je informacija o ulozi zdravstvenog sustava u neprovođenju ovih postupaka. 

Tako primjerice nije dana informacija o mogućim posljedicama te eventualno ponuđenim opcijama, bilo alternativama ili metodama olakšavanja provedbe navedenih pretraga s obzirom na pojedinačne okolnosti pacijenta.

"Dakle, stručno povjerenstvo se nije bavilo širim institucionalnim nedostacima ili propustima unutar sustava zdravstva, koji su eventualno imali utjecaja na njegov status cijepljenja i nemogućnost obavljanja potrebnih pretraga. Stoga je ostalo otvoreno pitanje kako su i koliko informacije koje je Matijanić kao pacijent ranije dobivao od zdravstvenih djelatnika, i prije zaraze ovim virusom, utjecale na tragičan ishod", ističe se u tom dokumentu. 

Činjenice da nije bio cijepljen i da nije uzimao terapiju za kronične bolesti samo su konstatirane kao uzročno-posljedična veza tragičnog ishoda, kako u mišljenju stručnog povjerenstva Ministarstva, tako i u stručnom mišljenju Hrvatske liječničke komore, stoji u zaključcima ispitnog postupka za Matijanića u kojem se naglašava da, osim rasvjetljavanja ovog slučaja, detaljnije razmatranje ovih pitanja je potrebno i kako bi se prevenirale slične situacije u budućnosti.

5. Neodgovaranje na pitanje je li antivirusni lijek bio dostupan  

Prema stručnom mišljenju Hrvatske liječničke komore, do tragičnog ishoda dovela je kombinacija više okolnosti –  izostanak antivirusnog liječenja za covid-19, neuzimanja terapije za osobne kronične bolesti, necijepljenost protiv covida i pozitivan covid nalaz. 

"No, ostalo je nejasno je li antivirusni lijek bio dostupan, odnosno pitanje je kako bi uopće Matijanić bio bolnički liječen antivirusnim lijekom s obzirom na to da on, prema očitovanju KBC-a Split, u tom razdoblju nije bio dostupan", stoji u očitovanju u kojem se dodaje da, suprotno stavu KBC-a Split, Ministarstvo navodi kako je toga dana na raspolaganju bio lijek Ronapreve u količinama dostatnim za liječenje 820 pacijenata. 

Međutim, KBC Split pak ističe da se taj lijek tada već duže vrijeme nije preporučivao za liječenje covida-19, i to ne samo prema smjernicama Ministarstva zdravstva, već i međunarodnim smjernicama i uputama samog proizvođača. 

6. Terapija je izostala. Tko je odgovaran? 

"Ovakve suprotne tvrdnje otvaraju sumnje, odnosno mogu voditi do nepovjerenja ne samo u način na koji je utvrđivano o mogućim propustima u medicinskom zbrinjavanju Matijanića, već i  do nepovjerenja u zdravstveni sustav na kojega se Matijanić, kao i na stručnu procjenu njegovih djelatnika, oslonio", stoji u zaključcima ispitnog postupka. 

"Zdravstvene ustanove u tijeku epidemije bile su bez lijekova koji mogu spasiti živote građana", ističe pravobraniteljica, dodajući da u prilog toj tezi ide i očitovanje KBC-a Split u dijelu gdje se spominje da se nepostojanje antivirusnog lijeka Remdesivira može potvrditi u njihovoj bolničkoj ljekarni koja raspolaže podacima o nerealiziranim narudžbenicama ovog lijeka, što također ukazuje na to da su ga bolnički odjeli naručivali, smatrajući da im je potreban za liječenje pacijenata. 

7. Što stoji u protokolu, ako uopće i postoji? 

"Dakle, iako je HLK u svom stručnom mišljenju zaključila kako je, među ostalim uzrocima, izostanak antivirusnog liječenja za covid-19 doveo do tragičnog ishoda, niti Povjerenstvo za stručna pitanja i stručni nadzor HLK, niti stručno povjerenstvo pri Ministarstvu zdravstva nisu ispitali zašto je terapija u slučaju Matijanića izostala", zaključuje se na kraju. 

Nadalje, ostaje i nedogovoreno pitanje koji je protokol postupanja s pacijentima zaraženima virusom SARS-CoV-2 koji imaju povećani rizik od lošijeg ishoda, s obzirom na prijašnje zdravstveno stanje i cijepni status, te koji su kriteriji za odluku o nužnosti hospitalizacije pacijenta zaraženog virusom SARS-CoV-2. 

8. Dostupnost potrebnih podataka o pacijentima 

Pravobraniteljica smatra da je slučaj Matijanić ukazao na važnost dostupnosti relevantnih zdravstvenih podataka o pacijentima različitim liječnicima, kako bi se poduprlo pružanje zdravstvene skrbi. Iz zaprimljenih očitovanja razvidno je da zdravstveni djelatnici nisu imali sve podatke o pacijentu u trenucima kada je tražio pomoć. 

"Tako, na primjer, Tim 1 hitne nije bio upoznat s činjenicom da je pacijent već bio na Hitnom infektološkom prijemu, niti da je prethodno zvao Hitni infektološki prijem, niti da je obiteljska liječnica indicirala odlazak na Hitni infektološki prijem KBC-a Split", stoji u tom izvješću. 

Pravobraniteljica smatra da je preotegotno, pa i nemoguće očekivati od pacijenta, posebno kad se osjeća loše i životno je ugrožen, da u svakom trenutku može dati potpune informacije o svom zdravstvenom stanju i svim zdravstvenim problemima koje ima. 

"Stoga, da bi pacijent dobio adekvatnu zdravstvenu zaštitu, važno je da je na razini sustava osigurana dostupnost potrebnih podataka pružateljima zdravstvene skrbi o pacijentima, a što stručno povjerenstvo Ministarstva u ovom slučaju nije razmatralo", navodi se u dokumentu pravobraniteljice. 

9. Kako su se razvila medicinska stanja koja su dovela do smrti? 

Među pitanjima koja ostaju otvorena, odnosno pitanjima na koja Ministarstvo nije dalo odgovor, i ono je je li Matijaniću, na kraju, pravovremeno pružena zdravstvena zaštita, kao i je li temeljem nalaza obdukcije procijenjeno kada su se razvila medicinska stanja koja su dovela do njegove smrti. 

"Ovaj slučaj stavio je u fokus i pitanje načina rada zdravstvene inspekcije Ministarstva zdravstva, u smislu postupanja prema pritužbama građana. Naime, predmeti u kojima smo postupali pokazuju kako nije jasno prema kojim kriterijima se odlučuje o načinu postupanja temeljem takvih pritužbi", zaključuje pravobraniteljica.

Preporuke pravobraniteljice 

Na temelju ispitnog postupka koji je provela u slučaju smrti Vladimira Matijanića, pučka pravobraniteljica je Ministarstvu zdravstva izdala više preporuka. 

Tako se traži da se proširi nadzor u slučaju Matijanića, tako da se u obzir uzmu i drugi izvori saznanja kao što su izjave partnerice Matijanića, zatim da se detaljno istraže sve okolnosti koje su bile čimbenici tragičnog ishoda i tek nakon toga donese stručno mišljenje. 

"Isto nažalost nije učinjeno, no preporuka se, osim na ovaj, odnosi i na sva buduća postupanja zdravstvene inspekcije Ministarstva temeljem čl. 206. Zakona - dakle, nadzori ne bi trebali biti ograničeni samo na izjave zdravstvenih djelatnika i izuzeće medicinske dokumentacije pacijenata", stoji u preporukama. 

Traži se i da se propišu jasni kriteriji postupanja zdravstvene inspekcije kako bi se svaka pritužba na kvalitetu, dostupnost i pravovremenost liječenja ispitala objektivno, ujednačeno i kvalitetno kao i da se osigura pravovremena dostupnost lijekova. 

Razvijanje medicinske etike

"Da se poduzmu odgovarajuće mjere kako bi se u zdravstvenim ustanovama redovito organizirale edukacije za zdravstvene djelatnike o pravima pacijenata te ponašanju i komunikaciji prema pacijentima, sukladno zahtjevima medicinske etike. Jedan pozitivni pomak i naznaka provedbe ove preporuke nedavni je naputak koje je Ministarstvo zdravstva poslalo bolnicama, u kojima traže da ulože dodatne napore u povećanje svijesti o važnosti kvalitetne komunikacije prema pacijentima i njihovoj pratnji, a o čemu je izviještena javnost", ističe se u preporukama pravobraniteljice.

Od Ministarstva se traži da ubuduće pučkoj pravobraniteljici u roku dostavljaju svu traženu dokumentaciju i informacije. 

"Iako je Zakonom o pučkom pravobranitelju propisana obveza javnopravnim tijelima da na zahtjev pučke pravobraniteljice osiguraju dostupnost informacija i dostave sve podatke, tijekom ispitnog postupka u slučaju g. Matijanića, ali i u nekim drugim predmetima, Ministarstvo je pučkoj pravobraniteljici informacije dostavljalo izvan rokova i parcijalno pa im se za sve tražene informacije morala obraćati više puta", stoji u preporukama u kojima se naglašava da je pravobraniteljica Ministarstvu zdravstva završni dopis u ovom predmetu uputila još krajem travnja, no na njega još nije dobila odgovor.