Predsjednik Ustavnog suda bivši šef Tuđmanove tajne službe, zamjenica opet prepisivačica

Foto: Robert Anic/PIXSELL

SUCI Ustavnog suda izabrali su danas Miroslava Šeparovića za predsjednika tog suda, dok je za zamjenicu predsjednika izabrana Snježana Bagić. Šeparovića i Bagić biralo je i deset novih ustavnih sudaca koje su HDZ i SDP uspjeli usuglasiti prije nego što je Ustavni sud ostao bez kvoruma pa se ipak izbjegla ustavna kriza.

Prepisala pola rada svog kolege pa se vadila na propust

Među novim ustavnim sucima tako je iz "kvote HDZ-a" izabran Davorin Mlakar, koji je sam priznao da se lažno predstavljao, a ponovno je za ustavnu sutkinju izabrana i Snježana Bagić koja je, također prema vlastitom priznanju, u svom stručnom članku iz 2014. prepisala cijela poglavlja rada koji je njen kolega objavio 2012. godine.

Mediji su pisali da je od 17 stranica stručnog članka Snježane Bagić koji joj je nedavno objavila Fondacija Centra za javno pravo, gotovo polovica teksta do u zarez identična znanstvenom članku tajnika Ustavnog suda Teodora Antića 2012. s naslovom Reagiranje ustavnih sudova na negativne kritike njihovih odluka u Pravnom vjesniku koji izdaje Pravni fakultet u Osijeku. Bagić je pokušala objasniti da je njena prepisivačina bila propust, a ne plagijat zbog toga što je "u svoj pisanom radu propustila naznačiti dijelove koje je preuzela iz Antićevog rada", no nije objasnila kako joj se taj propust potkrao na cijelim poglavljima koje je kopirala u svoj rad.

Bagić je ustavna je sutkinja postala 2007. godine, a u HDZ-ovim Vladama bila je tajnica Ministarstva pravosuđa, predstojnica Ureda za suradnju sa sudom u Haagu, zamjenica ministra pravosuđa, predstojnica vladina Ureda za zakonodavstvo i državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa, a bila je i sutkinja Županijskog suda u Zagrebu. Zamjenica dugogodišnje predsjednice Ustavnog suda Jasne Omejec postala je u lipnju 2012. godine. Nakon što je krajem prošle godine istekao mandat i produžetka od još šest mjeseci u Ustavnom sudu, ponovno se kandidirala za ustavnu sutkinju, unatoč aferi s plagijatom.

Šef Tuđmanovog HIS-a koji je pred novinarima plakao uz rakiju

Dvije godine nakon Snježane Bagić, u Ustavni sud je ušao Miroslav Šeparović koji je danas izabran za predsjednika tog suda. Šeparović je u Vladi Zlatka Mateše bio ministar pravosuđa od 1995. do 1998., u periodu koji se našao u haškoj optužnici zbog Hrvatskog neprocesuiranja ratnih zločina.

Vjerojatno zbog za tadašnju vlast dobro odrađenog posla imenovan je za ravnatelja Tuđmanove tajne službe, famoznog HIS-a.  Šeparović je u toj službi izdržao samo godinu dana nakon čega je sam odstupio, no zbog perioda na čelu HIS-a doživio je uhićenje jer ga se sumnjičilo da je Nacionalu dostavio dokumente o namještanju nogometnog prvenstva uz pomoć tajnih službi, koji su bili označeni kao državna tajna. Policija mu je pretraživala stan, odnijela sef s povjerljivim dokumentima, a on je nakratko završio u zatvoru. Dugo se prepričavala priča da je nakon izlaska iz zatvora uz suze pred novinarima ispijao rakiju i jadao se da je sve to osveta Ivića Pašalića. Šeparoviću nikada nije suđeno, a nije se ni otkrilo je li on dostavio dokumente.

Nakon dolaska Ive Sanadera na čelo HDZ-a Šeparović je ponovno došao u milost vrha stranke, a tada je radio kao odvjetnik, braneći i stranačke kolege. Kao odvjetnik, ušao je u Vijeće za civilni nadzor tajnih službi, i to u trenutku afere s novinarkom Helenom Puljiz koju su agenti POA-e više sati saslušavali, a zapravo zastrašivali i pokušali vrbovati da bude tajna suradnice sigurnosne službe. Puljiz je 2014. dobila spor protiv Republike Hrvatske zbog štete po zdravlje i profesionalni ugled nastale tim protuzakonitim postupanjem agenata Protuobavještajne agencije. Za Šeparovića se tada govorilo da je uspješno u Vijeću za civilni nadzor ublažio štetu i veze državnog i stranačkom vrhu sa zlostavljanjem novinarke Puljiz.

Zagovarao prijatelja Turudića

Nakon tog slučaja Šeparović je dalje bavio odvjetništvom, a radio je i na predmetima haaškog suda. 2005. godine sukobio se s bivšom stranačkom kolegicom Vesnom Škare Ožbolt koja je tada bila ministrica pravosuđa. Šeparović koji je tada slovio kao neslužbeni HDZ-ov pravosudni kadrovik, naljutio se na Ožbolt jer je odbila izabrati njegovog prijatelja Ivana Turudića za predsjednika Županijskog suda. Kasniji razvoj događaja sa sucom Turudićem kojeg danas mnogi smatraju najmoćnijim sucem u državi pokazuje da je Šeparović i u tom slučaju bio dovoljno utjecajan. No teško je netko mogao očekivati da je taj utjecaj tolik da će 20 godina otkako je postao ministar pravosuđa postati prvi sudac u državi.

Inače, Šeparović je u imovinsku karticu upisao da je vlasnik pet stanova, dviju vikendica i jedne kuće.