ODLUKA sudaca Građanskog odjela u Varaždinu koji su zauzeli stav da korisnici kredita u švicarcima koji su izvršili konverziju u euro nemaju pravo na obeštećenje ni za preplaćene kamate niti za preplaćeni tečaj nije presedan, ističe Igor Metelko, odvjetnik koji je zastupao klijente koji su tužili banke, u razgovoru za Index.
>> Sud u Varaždinu srušio sve tužbe za konvertirane kredite
Naime, kako je pojasnio, praksa nižestupanjskih sudova, općinskih i županijskih, do sada je bila raznolika, iako osjetnom većinom na strani potrošača i to bi otprilike na 4 pozitivne presude došla jedna negativna. No, krenimo redom.
Odluka suda u Varaždinu
Županijski sud u Varaždinu na sjednici sudaca Građanskog odjela zauzeo je pravno stajalište da potrošači korisnici kredita u švicarcima koji su izvršili konverziju u euro nemaju pravo na obeštećenje ni za preplaćene kamate, ni za preplaćeni tečaj iz osnovnog ugovora o kreditiranju.
"Potrošač koji je s bankom sklopio dodatak/aneks, kojim je provedena konverzija u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju, nema pravo na restituciju isplatom temeljem nepoštenih (ništetnih) odredaba o načinu promjene ugovorene redovne kamatne stope i ugovorenoj valuti glavnice u CHF iz osnovnog ugovora o kreditu", stoji u priopćenju Građanskog odjela Županijskog suda u Varaždinu koji potpisuje glasnogovornik Županijskog suda u Varaždinu.
U priopćenju stoji kako se na tom sudu nalazi određeni broj predmeta tužitelja - potrošača protiv banaka - trgovaca u kojima su ugovori o kreditu s ugovorenom valutom glavnice u CHF konvertirani u kredite s valutom u EUR, od kojih su neki zaprimljeni još 2019. i 2020.
Na sjednici je prisutnih 12, od ukupno 13 sudaca Građanskog odjela, jednoglasno usvojilo zaključak da oštećeni građani nemaju pravo na obeštećenje.
Jedne presude u Zadru, druge u Varaždinu
Odluka suda izravna je posljedica šutnje Vrhovnog suda o tome imaju li korisnici kredita u švicarcima, koji su prije sedam godina izvršili konverziju tih kredita u eure, pravo na obeštećenje zbog preplaćenih kamata i preplaćenog tečaja, a koja je dovela do toga da niži sudovi sami zauzimaju pravno stajalište o tome pitanju.
"Pravno stajalište koje je zauzeo Građanski odjel Županijskog suda u Varaždinu obvezujuće je za sva sudska vijeća tog suda koja će rješavati predmete u povodu tužbi korisnika kredita u švicarcima koji su izvršili konverziju", rekao je glasnogovornik varaždinskog suda Igor Pavlic, prenosi Jutarnji list. Odvjetnik Metelko, u razgovoru za Index, ne slaže se da je riječ o presedanu, već ističe da postoji različita praksa županijskih sudova diljem Hrvatske.
"Primjerice, Županijski sud u Zadru još je prije više od godinu ili dvije, također na sjednici Građanskog odjela, donio stajalište na razini cijelog suda da se tužbe potrošača iz konvertiranih kredita usvajaju u cijelosti, unatoč provedenoj konverziji i odluci u oglednom postupku o valjanosti konverzije", naglašava odvjetnik Metelko.
Četiri pozitivne presude na jednu negativnu
Kako je pojasnio, praksa nižestupanjskih sudova, općinskih i županijskih, do sada je bila raznolika, iako osjetnom većinom na strani potrošača, i to bi otprilike na 4 pozitivne presude došla jedna negativna.
"Osim toga, zauzeto stajalište Županijskog suda u Varaždinu odnosi se i primjenjuje na predmete koji se nalaze na njihovom sudu, dok ostali sudovi ili čekaju ili i dalje sude u skladu sa svojih shvaćanjima i tumačenjima koja su većinski u korist potrošača te u skladu s praksom suda Europske unije", kaže odvjetnik Metelko za Index.
No ipak smatra da u ovom trenutku, s obzirom na očekivanu odluku Vrhovnog suda koja bi trebala biti na jesen, nije trebalo brzati s donošenjem shvaćanja, već pričekati konačnu odluku Vrhovnog suda.
Vrhovni sud i njihova temeljna zadaća
"To stoga što nakon osam godine od konverzije te 5 godina od ništetnosti valutne klauzule kao glavnog predmeta konverzije, par mjeseci čekanja ne bi napravilo gotovo nikakvu razliku, a ovako se na tom sudu nepotrebno obeshrabruju potrošači i unosi apatija te se potencijalno izlažu velikim troškovima postupka i daljnjim procesnim komplikacijama, izvanrednim pravnim lijekovima i slično", ističe Metelko zaključivši na kraju da je upravo ovakvim situacijama trebao doskočiti Vrhovni sud te ujednačiti praksu nižestupanjskih sudova.
"To je uostalom jedna od temeljnih zadaća Vrhovnog suda", zaključuje Metelko na kraju.