Prošlo je deset mjeseci od smrti Vladimira Matijanića. Institucije i dalje šute

Foto: Željko Hladika (Pixsell), Index

I DALJE nije okončana istraga oko okolnosti smrti novinara Vladimira Matijanića, a već dva mjeseca Općinsko državno odvjetništvo u Splitu ne odgovara na upite Indexa u kojoj je fazi slučaj Matijanić. Podsjetimo kako se radi o kaznenom predmetu koji se vodi protiv nepoznatih počinitelja zbog postojanja osnovane sumnje na počinjenje kaznenog djela nesavjesnog liječenja. 

>> UZNEMIRUJUĆE Objavljujemo audiosnimke Matijanićevih poziva Hitnoj i bolnici

>> "Deset puta smo zvali i molili da Vladu prime u bolnicu. Nisu htjeli"

"Moj sin je žrtva zdravstvenog sustava i nebrige nekih zdravstvenih djelatnika prema čovjeku koji je bio nemoćan i ničim ih nije htio posebno uznemiravati, duboko do kraja vjerujući u odgovornost, stručnost i ljubav prema ljudima", stajalo je u pismu majke Vladimira Matijanića, Dunje, koje je pročitano na ceremoniji dodjele nagrada Hrvatskog novinarskog društva. Naime, Matijanić je prije mjesec dana dobio priznanje za životno djelo. 

Nastaviti borbu da krivci odgovaraju pred zakonom

"Molim vas i nadam se da ćete nastaviti borbu da krivci odgovaraju pred zakonom i da ćete se zauzeti pisati kad god bude moguće kako njegova smrt ne bi bila tek običan slučaj epidemije i koronavirusa jer to nije istina", rekla je prigodom dodjele te nagrade Matijanićeva partnerica Andrea Topić. 

Prošlog tjedna na više lokacija u Splitu oblijepljeni su papiri na kojima piše: "300 dana bez odgovora. Tko je ubio Vladimira Matijanića?! Zna se!?".

Ministarstvo zdravstva koje vodi HDZ-ov Vili Beroš i danas se poziva na stručno mišljenje koje je javno predstavljeno na konferenciji za medije 24. kolovoza 2022. godine, koje nije utvrdilo nepravilnosti u slučaju smrti kolege Matijanića. Bila je riječ o povjerenstvu koje je oformio Beroš i koje nije razmatralo sve činjenice vezane za ovaj slučaj. 

"Sustav pruža adekvatnu zdravstvenu skrb svim pacijentima kojima je ona potrebna"

Povjerenstvo nije razmatralo činjenicu da je nedostajalo lijekova koji su mogli pomoći Matijaniću pa do telefonskih razgovora koje je Matijanić vodio sa zdravstvenim osobljem te druge ozbiljne propuste i greške. U tom ministarstvu tako misle i danas. 

>> Profesor s medicine: Sramotno je reći da u liječenju Matijanića nije bilo propusta

"Zdravstveni sustav bio je potpuno na raspolaganju Matijaniću", stajalo je u posebnom velikom priopćenju Ministarstva zdravstva koje je objavljeno u travnju ove godine, osam mjeseci nakon Matijanićeve smrti.  

"Hrvatski zdravstveni sustav pruža adekvatnu zdravstvenu skrb svim pacijentima kojima je ona potrebna", naglašava se u tom priopćenju. 

Ostaje činjenica da je Matijanić umro u popodnevnim satima 5. kolovoza prošle godine nakon što je danima tražio pomoć splitskih liječnika, a hitna pomoć ga je odbila odvesti u bolnicu. Nitko zbog toga do danas nije odgovarao. 

Nije dobio ni adekvatan pregled niti mu je omogućena hospitalizacija 

Četiri dana prije smrti Matijanić je tražio pomoć liječnika, no ne samo da nije bio hospitaliziran, nego u tom vremenu nije bio ni adekvatno pregledan. Zdravstvena inspekcija još je u kolovozu prošle godine utvrdila niz nepravilnosti u slučaju Matijanić, uz zaključak da nepravilnost nije bila ključna za smrt. Isto je utvrdilo i Beroševo povjerenstvo. 

Komora medicinskih sestara zbog nedostatne dokumentacije odlučila je da neće pokretati postupak protiv medicinskog osoblja u slučaju Matijanić. Hrvatska liječnička komora utvrdila je da nisu učinjeni stručni propusti liječnika koji se mogu povezati s nepovoljnim tijekom bolesti covid-19 od koje je preminuo Matijanić.  

 

Matijanić je iza sebe ostavio audiozapise, među kojima je i zapis razgovora s dežurnim liječnikom koji mu je bahato poručio da se javi za pet dana, jedva mu dajući da dođe do riječi. Šef KBC-a Julije Meštrović rekao je da u tim razgovorima nije bilo stručne pogreške.  

"Događa se da netko premine"

"Događa se da netko premine", rekao je HDZ-ov šef splitske Hitne Leo Luetić objašnjavajući zašto hitna pomoć nije hospitalizirala Matijanića nakon prvog dolaska njegovoj kući, nego je pri drugom dolasku, sat i pol kasnije, konstatirala smrt.   

Danas, deset mjeseci od Matijanićeve smrti i dalje nemamo odgovor na pitanje kako Matijaniću, čovjeku s toliko ozbiljnih podliježućih bolesti koje su ga činile posebno rizičnim za težak oblik covida, nije pošlo za rukom da u četiri dana bude temeljito i adekvatno pregledan.

Istraga koju vodi Općinsko državno odvjetništvo i dalje nije gotova. I dalje traje administrativno dopisivanje, odnosno problemi proceduralne prirode između Općinskog državnog odvjetništva iz Splita i Medicinskog fakulteta u Zagrebu, koje je trebalo dostaviti multidisciplinarno vještačenje o okolnostima smrti Matijanića. To vještačenje je bilo gotovo još krajem veljače ove godine. 

Vladimir Matijanić umro je u petak, 5. kolovoza, u popodnevnim satima nakon što je danima tražio pomoć splitskih liječnika, a hitna ga je odbila odvesti u bolnicu. Matijanić je imao Sjogrenov sindrom (autoimunu bolest veziva) i intersticijsku bolest pluća te se sumnjalo na još dvije autoimune bolesti. Obolio je i od covida.

U četiri posljednja dana života nije bio pregledan niti je dobio medicinsku skrb

Činjenica je da je Matijanić od utorka do petka tog kobnog tjedna tražio pomoć splitskih liječnika. U ta četiri dana ne samo da nije bio hospitaliziran, nego nije dobio ni adekvatan zdravstveni pregled. Primljen je na Hitnom prijemu splitske Infektologije 2. kolovoza, kamo je došao sa simptomima covida, no otpušten je kući.

>> Plenković o Matijanićevoj smrti: Što ima Beroš s tim, je li se on javljao na telefon?

Dva dana kasnije, 4. i 5. kolovoza, na dan smrti, više je puta zvao splitsku Infektologiju i medicinskim djelatnicima izgovorio sve dijagnoze koje ima te im rekao da nema snage napraviti ni nekoliko koraka. "Javite se za pet dana ako ne bude bolje" i "pišajte u lonac pored kreveta" savjeti su koje je, među ostalima, dobio od splitskih medicinskih djelatnika.

Matijanić nije adekvatno pregledan i hospitaliziran, a do sada nitko zbog toga nije odgovarao

Matijanić je 5. kolovoza od ekipe hitne pomoći koja je došla u njegov dom na intervenciju tražio da ga hospitalizira, no ostavili su ga kod kuće. Objasnili su mu da ima "normalne simptome covida". Isti tim hitne pomoći došao je sat i pol kasnije te ga je neuspješno reanimirao i na kraju proglasio smrt.

>> Otkrivamo zašto u nalazu oko smrti Matijanića nije spomenuta nestašica lijekova

O tome se diskutiralo, a na posebnoj konferenciji za novinare Ministarstva zdravstva se i očitovalo povjerenstvo tog ministarstva koje je istraživalo okolnosti Matijanićeve smrti. Gotovo svi članovi slijegali su ramenima na upit kako je moguće da Matijanić nije bio hospitaliziran i adekvatno pregledan.

Nisu dali uvjerljiv odgovor, no složili su se da je u slučaju njegove smrti zdravstveni sustav funkcionirao bez pogreške. Točnije, rekli su kako je Matijanić trebao biti pregledan, no sam si je kriv što nije. 

Ministar Beroš tvrdi da nije bilo značajnih propusta

Na pitanje u čemu se očituje ta visoka razina zdravstvene zaštite ako je pacijent umro a da nije pregledan u četiri dana, odgovora nema. Nema odgovora ni na pitanje je li ta visoka razina vidljiva i u telefonskim razgovorima koje je Vladimir Matijanić vodio s medicinskom sestrom koja mu je rekla da piša pored kreveta ako ne može do WC-a. 

>> Zdravstveni sustav nam je savršen, a pacijenti su krivi jer ne prežive

Tu je i razgovor s dežurnim liječnikom koji mu je bahato poručio da se javi za pet dana, jedva mu dajući da dođe do riječi. Zapise tih razgovora smo objavili, a iako se hrvatska javnost zgražala odnosom prema pacijentu, velik dio stručne javnosti nije u tome vidio ništa sporno. 

"U tim razgovorima nije bilo stručne greške", rekao je hrvatskoj javnosti šef KBC-a Split Julije Meštrović.

Zdravstveni sustav u Hrvatskoj funkcionira bez pogreške, ali s propustima!?

Članovi stručnog povjerenstva koji su donijeli ovaj zaključak su izvanredni profesor, specijalist infektologije Ivan Puljiz, specijalistica hitne medicine Senka Kajčić, izvanredni profesor Edvard Galić, specijalist interne medicine i uže specijalnosti kardiologije, izvanredni profesor Venija Cerovečki Nekić, specijalist obiteljske medicine, docent doktor Miroslav Mayer, specijalist interne medicine i uže specijalnosti reumatologije, te Davor Mayer, specijalist sudske medicine.  

>> Današnjom presicom o Matijaniću HDZ je pokazao svoje monstruozno lice

Dvosatna konferencija za novinare imala je za cilj uvjeriti javnost da nam je zdravstvo sasvim u redu, a pacijent je sam kriv jer je umro. Valja naglasiti da je zdravstvena inspekcija, na temelju koje je radilo Beroševo povjerenstvo, utvrdila niz nepravilnosti.

Inspekcija je utvrdila da pregled pacijenta Vladimira Matijanića na Hitnom infektološkom prijemu KBC-a Split 2. kolovoza 2022. godine nije učinjen u potpunosti u skladu s pravilnikom, medicinska dokumentacija sačinjena tijekom ili nakon druge intervencije tima T1 Zavoda za hitnu medicinu Splitsko-dalmatinske županije bila je nepotpuna te je, na kraju, obdukcija pokojnog Vladimira Matijanića provedena uz proceduralne nepravilnosti. 

Povjerenstvo je zaključilo da te nepravilnosti nisu značajni propusti u liječenju pokojnog Matijanića. Na toj konferenciji za novinare ministar Beroš rekao je kako to nije kraj priče o okolnostima Matijanićeve smrti i da treba još pričekati očitovanje Liječničke komore i Komore medicinskih sestara. 

Komori medicinskih sestara ništa nije sporno 

Hrvatska komora medicinskih sestara očitovala se o slučaju Matijanić tako da je zaključila da je medicinska djelatnica s Infektološkog odjela Kliničke bolnice Split, koja je kolegi Vladimiru Matijaniću samo nekoliko sati prije smrti rekla da piša u lonac pored kreveta, postupala u skladu s etikom. Komora nije raspravljala o samom slučaju Matijanić jer je zaključila da ima premalo dokumentacije te je sve prebacila svom Povjerenstvu za etička pitanja. 

>> Šef bolnice: Nije bilo greške. Ali netko je morao pregledati Matijanića

"Povjerenstvo je zaključilo kako je medicinska sestra zaprimila poziv pacijenta, prikupila informacije o njegovom zdravstvenom stanju, obavijestila ga o mogućnosti osobnog dolaska na odjel, a u slučaju nemogućnosti za isto, obavijestila ga o nužnosti pozivanja Hitne medicinske službe", stoji u odgovoru koji smo dobili od HKMS-a. 

Komora liječnika: Bez stručnih propusta, ali... 

Nakon više od dva mjeseca očitovala se Hrvatska liječnička komora. Zaključila je da su u postupanju liječnika uključenih u liječenje Vladimira Matijanića poštovane temeljne odredbe liječničke djelatnosti, pacijent je imao dostupnu zdravstvenu skrb na razini primarne, specijalističko-konzilijarne i tercijarne zdravstvene zaštite te nisu učinjeni stručni propusti liječnika koji se mogu povezati s nepovoljnim tijekom bolesti covid-19. 

Isto tako, Komora je zaključila da Matijanić nije imao antivirusno liječenje sukladno smjernicama Ministarstva zdravstva, što je izravno pobilo izjave resornog ministra Vilija Beroša, koji je više puta tvrdio da lijeka ima dovoljno. 

Promijenili smjernice

Ubrzo nakon toga Ministarstvo zdravstva, koje vodi HDZ-ov Vili Beroš, objavilo je nove obavezne Smjernice za liječenje oboljelih od koronavirusne bolesti. Posljednje su bile iz veljače 2022., a stječe se dojam da su promjene u smjernicama posljedica nerazjašnjenih okolnosti smrti našeg novinara Vladimira Matijanića. 

U novim smjernicama opet se kao obavezan lijek spominje Paxlovid, kojeg i dalje nema u Hrvatskoj. Isto tako, u njima nema više procjena težine bolesti prema "kriterijima Modified Early Warning Score (MEWS)", koji su uključivali i online kalkulator te se težina bolesti matematički određivala prema respiratornoj frekvenciji (broju udisaja u minuti), srčanoj frekvenciji (pulsu), sistoličkom tlaku, tjelesnoj temperaturi i stanju svijesti.  

>> Beroš ili tajno povjerenstvo Jutarnjem i Večernjem daju nepotpune nalaze o Matijaniću

>> Matijanićeva imunologinja: Ministarstvo mi nudilo intervju s novinarkom od povjerenja

Također, ima značajnih promjena i oko primjene kortikosteroida, što je bilo sporno u slučaju Matijanić. 

"U dijela bolesnika kod kojih se klinički i laboratorijski potvrdi egzacerbacija bolesti (pogoršanje respiratornog statusa, febrilitet, porast upalnih parametara, a da nije riječ o sekundarnoj infekciji) moguće je ponovno uvesti steroide u liječenje", stoji u novim smjernicama, dok u prošloj verziji nije bilo alternative. 

Beroš bez reakcije na preporuke pravobraniteljice 

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter očitovala se o slučaju Matijanić te je istaknula da ničiji život ili zdravlje ne smije ovisiti o tome koliko je uporan, snalažljiv, koje je političke orijentacije i je li utjecajan. Isto tako, još početkom listopada zatražila je da Beroš proširi istragu o smrti Vladimira Matijanića, no za sada nema povratne reakcije iz Ministarstva zdravstva. 

Šimonović Einwalter ističe kako je to povjerenstvo radilo bez "detaljne analize, stručne ocjene ili utvrđenja mogućih propusta". Ured pučke pravobraniteljice stoga je poslao preporuku Ministarstvu zdravstva da se nadzor u slučaju smrti Vladimira Matijanića proširi tako da povjerenstvo u obzir uzme i druge izvore i da detaljno istraži sve okolnosti tragičnog ishoda. Problematizirala je i kriterij odabira povjerenstva Ministarstva zdravstva.  

>> Ovo su ključne greške u liječenju Vladimira Matijanića

"Od Ministarstva zdravstva još nismo primili očitovanje o preporuci da nadzor obuhvati i druge izvore saznanja i okolnosti", rekli su iz ureda pravobraniteljice. Do danas je reakcija Ministarstva zdravstva ostala ista. Nema je. 

HND: Matijanić neće pasti u zaborav

Naglasimo na kraju da je Hrvatsko novinarsko društvo, zgroženo istupima ministra zdravstva Vilija Beroša na presici o Matijanićevoj smrti, zatražilo njegovu smjenu. Ocijenili su da je ponašanje ministra skandalozno, sramotno i nedopustivo. Beroš i šef HDZ-a Andrej Plenković sve su to nazvali - politikantstvom.  

Pokrenuli su i peticiju kojom se tražilo da novo, nezavisno povjerenstvo provede izvide i utvrdi postoje li propusti u radu medicinskih djelatnika i njihovih nadređenih u slučaju smrti Vladimira Matijanića. Peticiju je potpisalo 4695 ljudi i predana je premijeru Andreju Plenkoviću. 

"Hrvatsko novinarsko društvo neće odustati od traženja istine o smrti Vladimira Matijanića te kažnjavanja odgovornih. Tragedija koja se dogodila našem kolegi i prijatelju više se nikad ne smije dogoditi nijednom građaninu Republike Hrvatske. Ponavljamo, ministar Beroš je od prvog dana zataškavao slučaj i odbijao odgovoriti na dopise koje smo mu slali u ime HND-a, valjda računajući da će vrijeme učiniti svoje i da će slučaj pasti u zaborav", naglasio je predsjednik HND-a Hrvoje Zovko. 

U veljači se u organizaciji HND-a održao i prosvjed pod nazivom "Oprostite što smetam, ne mogu disati". Prosvjedovalo se protiv sustava koji je ubio Matijanića i sve druge žrtve zdravstvenog sustava, koji u Hrvatskoj ne funkcionira. HND se zalaže za neovisnu istragu okolnosti smrti Vladimira Matijanića, kao i za ostavku ministra zdravstva Vilija Beroša. 

"Bahati sustav"

Tom prigodom predsjednik HND-a Hrvoje Zovko i Matijanićeva životna partnerica Andreja Topić predali su vladi RH zahtjeve iz peticije koju je potpisalo gotovo pet tisuća ljudi. Traže novu, neovisnu istragu Matijanićeve smrti i ostavku ministra zdravstva Vilija Beroša.

"AP i bešćutni VB, od ove teme nikada nećemo odustati. To je taj bahati sustav. Može ministar govoriti da je ovo što mi govorimo zlonamjerno, ali dokle god je živ, neće pobjeći od odgovornosti. AP, ovo je tema!" rekao je Zovko prije nego što je otišao u vladu predati zahtjeve.

Napomenimo da i dalje traje postupak koji vodi ured pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter. Taj ured osporio je zaključak posebnog povjerenstva Ministarstva zdravstva, koje je utvrdilo da nije bilo propusta u liječenju novinara Matijanića. Na probleme koje su uočili postupajući u ovom predmetu upozorili su sabor. 

U izvješću pučke pravobraniteljice saboru o slučaju Vladimira Matijanića naglašava se da je jedno od značajnijih pitanja kako bi se stanje Matijanića razvijalo da mu je bilo omogućeno uzimanje antivirusnog lijeka koji je, prema očitovanju KBC-a Split, bio nedostupan. 

Ured pučke pravobraniteljice: Različite tvrdnje Ministarstva i bolnice o dostupnosti lijeka

"Suprotno tome, Ministarstvo zdravstva navodi da je lijek bio na raspolaganju, no KBC Split ističe da se taj lijek ne preporučuje za liječenje covida-19, i to ne samo prema smjernicama MZ-a, već i prema međunarodnim smjernicama i smjernicama samog proizvođača. Ovakve suprotne tvrdnje dovode do nepovjerenja u zdravstveni sustav, ali i način na koji reagira kod navoda o mogućim povredama prava pacijenata", stoji u tom izvješću. 

Naglašava se kako je baš taj slučaj ukazao i na važnost razmjene informacija među različitim liječnicima i njihovog pristupa različitim vrstama zdravstvenih podataka o pacijentima. 

"Naime, postavlja se preotegotno očekivanje od pacijenta da u svakom trenutku može dati potpune informacije o svom zdravstvenom stanju i svim zdravstvenim problemima koje ima, posebno kad se osjeća loše i zdravlje mu je životno ugroženo, umjesto da svi koji postupaju imaju uvid u sve relevantne zdravstvene podatke pacijenta", naglašava se u tom izvješću pravobraniteljica.

Ministarstvo zdravstva: Osuđuje se bez suda 

U travnju se priopćenjem ponovno oglasilo Ministarstvo zdravstva. U tom dokumentu naglašava se da je hrvatski zdravstveni sustav u potpunosti bio na dispoziciji korisniku zdravstvene zaštite, uz utvrđene proceduralne propuste na razini individualne odgovornosti, zbog čega je predmet upućen nadležnim i mjerodavnim institucijama - stručnom i etičkom povjerenstvu Hrvatske liječničke komore, Komori medicinskih sestara i tehničara te Županijskom državnom odvjetništvu. 

"Navedene institucije neovisna su stručna tijela i imaju punu odgovornost za svoj rad i za odluke iz svoje nadležnosti, stoga ministar zdravstva ne može i ne smije utjecati na njihov stručni rad", stoji u tom priopćenju. 

U njemu se naglašava i da je odgovornost ministra zdravstva i njegovog ministarstva da reagira na moguće neadekvatne radnje u bilo kojem dijelu zdravstvenog sustava te prepusti nadležnim tijelima da rade svoj posao, što je i učinjeno. 

"Prejudicirati krivnju i osuđivati bez suda karakteristike su nekih prošlih vremena", stoji u tom priopćenju.