Aktivistica za prava prostitutki: Zašto bi u 21. stoljeću naš rad bio drugačiji od onog u Konzumu?

Foto: Index, Ilustracija: Shutterstock

DOK SVE razvijene zemlje svijeta uvode nove modele regulacije prostitucije koji idu za sve većom dekriminalizacijom i destigmatizacijom koji bi prostitutkama trebali osigurati veća ljudska prava i smanjiti nasilje nad njima, hrvatski zakon nije promijenjen još od 1977. godine i spada u civilizacijski najzaostalije jer kažnjava seksualne radnice, a mušterije oslobađa svake odgovornosti.

Nažalost, novi predloženi zakoni ovu bi situaciju mogli dodatno pogoršati jer idu za povećanjem kriminalizacije drakonskim kaznama kao i kažnjavanjem i prostitutki i klijenata, upozorili su sudionici okruglog stola 'Politike prostitucije u Hrvatskoj' koji je održan u srijedu na Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar.

Prema neslužbenim procjenama u Hrvatskoj ima oko 7.000 prostitutki i oko 100.000 njihovih klijenata. Dijele se u više kategorija prostitucije – mušku i žensku, heteroseksualnu i homoseksualnu, maloljetničku i odraslu, dobrovoljnu i prisilnu, samostalnu i organiziranu itd. Prema socijalnom statusu dijele se na uličnu, srednje razine i visoku. U uličnu se ulaže najmanje kapitala, a najmanja je i zarada. Ona je također društveno najviše etiketirana, među ostalim i zato što je najvidljivija u javnosti. Takve prostitutke su najviše saslušavane i privođene, a izložene su i najvećem nasilju, kako klijenata, tako i svodnika.

Naš zakon je iz 1970-ih

Sutkinja Visokog prekršajnog suda Branka Žigante upozorila je da se ljudska prava seksualnih radnica, osobito onih uličnih, redovno krše na brojne različite načine, a taj problem se sustavno ignorira.

'Mnogo glasnije govori se o pravima životinja nego o pravima prostitutki', upozorila je.

Koliko je naš sustav zastario dobro ilustrira činjenica da su kazne još uvijek izražene u njemačkim markama koje se moraju preračunavati u kune ili u dane zatvora. Prostituciju je na ovim prostorima početkom prošlog stoljeća regulirao Pravilnik o ponašanju prostitutki iz 1920. Potom su jugoslavenske vlasti ocijenile da je prostitucija sramotan ostatak buržoaskog sustava pa je 1977. donesen novi koji je kažnjavao prostituciju. On nije predviđao drastične kazne; najviše su iznosile nekoliko stotina kuna. Sudski procesi u kojima se prostitutke kažnjavaju prava su farsa, to su tzv. žurni postupci koji traju po nekoliko minuta, prostitutke ni ne traže pravnu pomoć odvjetnika na koju imaju pravo, priznaju prekršaj te plaćaju kaznu ili prihvaćaju zatvorsku kako bi izbjegle nepotrebne komplikacije. Korisnici njihovih usluga u procesima se javljaju eventualno samo kao svjedoci.