Vladimir Vince je hrvatski informatičar koji već godinama živi u New Yorku. Proteklih dana je sudjelovao u antirasističkim i prosvjedima protiv policijskog nasilja. Za Index je fotografirao prosvjede i opisao što se događa u najvažnijem američkom gradu.
NEDJELJA je navečer i u New Yorku prve večeri nema policijskog sata nakon šest dana, odnosno 11. dan prosvjeda protiv rasizma i policijske brutalnosti. Proteklih deset dana NYPD (njujorška policija) je na ulicama najvećeg američkog grada provodio kampanju neobuzdanog mlaćenja i kršenja prava na okupljanje i slobodu govora garantiranog Prvim amandmanom američkog ustava.
Kao da smo svi zaboravili na koronavirus
New York je donedavno bio centar američke i svjetske pandemije koronavirusa, a mi koji smo zbog sreće i privilegije prošli pandemiju radeći od doma i uz minimalne izlaske, tek smo počeli oprezno izlaziti iz kuće. U posljednja dva tjedna, otkako je George Floyd ubijen u Minneapolisu, kao da smo svi zaboravili na koronavirus, koji je do sada u SAD-u uzeo rekordan broj života, više od 110 tisuća.
Sada svaki dan svjedočimo beskrajnom valu uznemirujućih snimki na kojima policija, a ponegdje i vojska, neselektivno tuče prosvjednike, puca gumenim mecima na novinare, baca suzavac, zabija se autima u ljude i masovno uhićuje koga god nađe na ulici. Prosvjedi su krenuli pretprošle srijede zbog ubojstva Georgea Floyda, ali u proteklih deset dana svaki dan svjedočimo novim incidentima koji sve više postaju pravilo.
Policija pendreči i napada prosvjednike suzavcem
George Floyd ubijen je 25. svibnja, a u četvrtak, 28. svibnja, snimke prosvjeda i nereda u Minneapolisu počele su obilaziti svijet. Te večeri njujorška policija grubo guši maleni prosvjed na Union Squareu na Manhattanu, gdje je uhićeno 40 ljudi. Sljedeći dan je najavljeno veće okupljanje ispred bruklinskog Barclays Centra, dvorane Brooklyn Netsa. Sat vremena prije početka prosvjeda viralna slika se širi Twitterom: stotine policajaca su postrojene ispred dvorane, a gotovo nijedan ne nosi zaštitnu masku unatoč gradskom pravilu donesenom radi suzbijanja koronavirusa.
Ostalo je poznato: kroz sat vremena od početka prosvjeda policija napada prosvjednike suzavcem i u panici koja slijedi uhićuje i pendreči bez diskriminacije. Odnosno, bez diskriminacije s obzirom na ponašanje - NYPD i dalje uspješno diskriminira po boji kože, tako da su te večeri suzavcem napadnuti bruklinski predstavnik u Senatu države New York Zellnor Myrie (koji je i uhićen) te Diana Richardson, predstavnica u njujorškoj skupštini. Oboje su Afroamerikanci.
Pokret se ne podržava samo izlaskom na ulice nego i plaćanjem jamčevine za uhićene
U tom trenutku prosvjedi još nisu bili masovni. Iako su na ulici tisuće ljudi, trauma pandemije još je svježa, a svaki dan nekoliko desetaka ljudi i dalje umire od koronavirusa. Ljudi ne znaju je li sigurno izaći na masovno okupljanje, tako da mnogi od nas u tom trenutku podržavaju pokret donacijama "bailout fondovima", koji plaćaju jamčevinu za uhićene prosvjednike.
Tijekom prvog vikenda prosvjedi rastu, kao i odgovor policije koja nastavlja neselektivna uhićenja na nekoliko različitih prosvjeda po čitavom gradu. NYPD se također uključuje u zabrinjavajući trend uhićenja novinara koji se širi cijelom Amerikom. U ponedjeljak, 1. lipnja, gradonačelnik De Blasio uvodi policijski sat, prvi put od 1943. godine. Unatoč tome, te večeri organizirane skupine pljačkaju skupe dućane u Sohou koristeći jedinstveni trenutak kada na ulicama nema nikoga.
Sljedećih dana gradonačelnik i šef policije mute vodu sugerirajući da su pljačkaši nasilni prosvjednici te da gradom divljaju "vanjski saboteri". Do kraja tjedna od tog su narativa odustali, ali ne prije nego što je NYPD uhitio više tisuća prosvjednika, niz novinara i legalnih promatrača (legal observers) te razbio značajan broj glava.
Duga povijest nasilnog razbijanja mirnih prosvjeda, ali sad je drugačije
Američka policija ima dugu povijest nasilnog razbijanja mirnih prosvjeda i poticanja nereda kako bi dobila podršku javnosti za nasilno gušenje demonstracija. Tijekom zadnjih deset godina ističu se tri primjera: Occupy Wall Street, pobuna u Fergusonu i borba protiv cjevovoda u Standing Rocku. Međutim, nekoliko stvari je ovaj put značajno drukčije. U Americi postoje dvije vrste velikih prosvjeda: masovni skupovi stotina tisuća ljudi koji se pripremaju dugo unaprijed (poput Women’s Marcha 2017.) ili manji, ali izdržljivi prosvjedi koji traju tjednima ili mjesecima (poput ranijih prosvjeda Black Lives Matter).
Još od prosvjeda za građanska prava crnaca 1960-ih nismo vidjeli masovne prosvjede u kojima istovremeno sudjeluju milijuni ljudi, a pritom traju tjednima i u praktički svakom gradu u zemlji. S druge strane, ovakva nasilna reakcija policije, pri čemu svaki dan svjedočimo potezima koji bi i sami potaknuli prosvjede da su izolirani slučajevi, također nije viđena desetljećima.
Stvari su se odvijale neshvatljivom brzinom
Tijekom zadnja dva tjedna stvari u Americi su se odvijale neshvatljivom brzinom. S jedne strane, pratila su se zbivanja na nacionalnoj razini. Nije bilo jasno kako će Trump reagirati, hoće li aktivirati zakon protiv pobune koji bi mu dao ovlasti da pošalje federalnu vojsku u savezne države ili će ga vojno vodstvo obuzdati.
S druge strane, svaki grad prolazi svoju posebnu verziju ove zastrašujuće priče o rasizmu i policijskoj brutalnosti. U New Yorku su još uvijek svježa sjećanja na ubojstvo Erica Garnera, kojeg je policajac NYPD-ja ugušio na Staten Islandu. Ericova smrt je također snimljena mobitelom, a prije nego što je umro izrekao je istu rečenicu kao i George Floyd: "Ne mogu disati."
New York se također tek počeo oporavljati od pandemije koronavirusa koja je oduzela najviše života među afroameričkom i drugom ne-bijelom populacijom. Nejednak pristup zdravstvenoj skrbi, prenapučeni stanovi, nemogućnost rada od kuće, ali i kolektivni stres života pod rasizmom samo su neki od razloga koje znanstvenici trenutno istražuju kao moguće uzroke tako neujednačenog djelovanja virusa. Obdukcija je pokazala da je i George Floyd prebolio koronavirus.
Mnogi bijelci žele prekinuti beskrajni ciklus rasizma, pa i ja. Zato sam na ulici
Kao i mnogi drugi bijelci koji žele prekinuti taj beskrajni ciklus rasizma, pridružio sam se prosvjedima i proveo nekoliko dana na ulicama s tisućama drugih Njujorčana. Međutim, moja perspektiva je iznimno ograničena i tek je djelić onoga što naši crni susjedi žive svaki dan.
Pridonijeti možemo sudjelovanjem u prosvjedima, financijskom pomoći, pritiskom na naše izabrane političare... No također moramo raditi na razumijevanju i razbijanju vlastitih rasističkih predrasuda i ponašanja, koja su nama bijelcima društveno uvjetovana bilo da smo odgojeni u Hrvatskoj ili SAD-u. Prosvjedi su tek jedan dio tog procesa, a mi bijelci u ovom pokretu možemo biti samo podrška.
Prvi policijski odredi bili su bazirani na patrolama za hvatanje robova
Ovo nije prvi put da su veliki prosvjedi potaknuti policijskim ubojstvom crne osobe ili policijskom brutalnošću. Čak i sama tradicija američke policije proizlazi iz opresije crne populacije - prvi policijski odredi bili su bazirani na patrolama za hvatanje robova. Tijekom 20. stoljeća niz prosvjeda i pobuna je potaknut policijskim ubojstvima - Harlem 1964., Detroit 1967., Newark 1967., Brooklyn 1991., Ferguson 2014. Međutim, trenutnu situaciju bi možda bilo bolje opisati kao policijsku pobunu, odnosno policijske nerede, kako je to nazvao kolumnist New York Timesa Jamelle Bouie.
Iako je NYPD divljao tijekom prosvjeda Occupy Wall Street i Republikanske konvencije 2004., njujorška policija je 1992. organizirala prave masovne nerede zbog prijedloga tadašnjeg gradonačelnika Davida Dinkinsa da se osnuje neovisna komisija za primjedbe protiv policije. Deset tisuća naoružanih policajaca u civilu je divljalo gradom uništavajući imovinu i mlateći ljude, uključujući i novinare. Skakali su po autima na Bruklinskom mostu i držali rasističke govore (David Dinkins je bio prvi i zasad jedini crni gradonačelnik New Yorka). Uniformirani policajci na dužnosti nisu ništa napravili da ih spriječe, a neslužbeni vođa prosvjeda bio je budući gradonačelnik i trenutni odvjetnik Donalda Trumpa - Rudy Giuliani.
Neobuzdana policija uhitila je i gradonačelnikovu kćer
Nažalost, za razliku od Dinkinsa, naš trenutni gradonačelnik De Blasio se ne trudi nimalo obuzdati policiju. Štoviše, s policijskim satom bez presedana dao je policiji odriješene ruke da nakon 20 sati navečer radi što god želi. Čak su uhitili i gradonačelnikovu 25-godišnju kćer na jednom od prosvjeda i ilegalno objavili njen uhidbeni zapisnik, a De Blasio samo što im nije zahvalio na tome.
Tijekom šestodnevnog policijskog sata dobivali smo automatske poruke na mobitel koje nas upozoravaju da ne smijemo izlaziti iz kuće od 20 sati navečer do 5 sati ujutro. Nakon 20 sati počinju tenzije. Dosta prosvjednika se vraća kući, ali mnogi i dalje šeću. Policija neke prosvjednike pušta na miru, dok neke nasumično pendreči.
Policijski sat samo je dodatno razbjesnio Njujorčane
Tijekom 6. dana policijskog sata došlo je do apsurdne situacije u kojoj gradski ombudsman Jumaane Williams i gradski vijećnik Brad Lander kruže gradom i smiruju policiju kako ne bi napala prosvjednike. Policijski sat samo je dodatno razbjesnio Njujorčane, koji se nisu obeshrabrili snimkama na kojima policija nakon početka policijskog sata gubi svu kontrolu - ni višesatno blokiranje tisuća ljudi na Bruklinskom mostu, ni tisuće uhićenih, ni masovno pendrečenje nisu obeshrabrili građane da se pojave na ulicama. Tijekom dana deseci tisuća šeću po svim dijelovima grada. U Brooklynu se nalazimo kod Barclaysa. Redovito se više prosvjeda nađe tamo u isto vrijeme pa nastavi šetati u druge kvartove.
Vođe prosvjeda su mahom mladi Afroamerikanci i druge osobe koje organiziraju svoje zajednice u borbi za jednaka prava, ne samo protiv policijske represije već i za pristup zdravstvu, edukaciji, stanovanju… Na ulicama je jedna uistinu multirasna koalicija koja na najbolji način predstavlja ovaj grad. Kada prosvjed prolazi ulicama, ljudi izlaze na prozore i balkone, mašu i skandiraju zajedno sa šetačima: "Say his name: George Floyd! Say her name: Brianna Taylor! No justice, no peace! Black lives matter!"
Zbog korone se štedi na svemu - osim na policiji
Breonna Taylor je 27-godišnja medicinska tehničarka koju je policija ubila 13. ožujka kad joj je upala u kuću bez naloga. Breonna je uz Georgea Floyda postala jedan od simbola pokreta Black Lives Matter, uz stotine drugih imena nevinih žrtava policije.
Black Lives Matter okuplja vrlo široku skupinu ljudi i čitav niz zahtjeva, no u zadnja 2 tjedna jedan se nametnuo kao glavni: defund the police, odnosno značajno smanjenje proračuna policije (NYPD ima proračun od 6 milijardi dolara). Taj zahtjev je posebno bitan u jeku mjera štednje koje je grad uveo tijekom pandemije: praktički sve javne usluge su značajno smanjene ili suspendirane, od školstva, zdravstva, recikliranja i odvoza otpada, javnog prijevoza… Sve osim jedne: NYPD.
Čemu je služio policijski sat osim kao izlika za maltretiranje 8 milijuna ljudi?
Nakon relativno mirne noći, u nedjelju, 8. lipnja, gradonačelnik De Blasio je najavio ukidanje policijskog sata, dan ranije nego što je planirano. Nije jasno čemu je policijski sat služio osim kao izlika za kolektivno maltretiranje 8 milijuna ljudi i mlaćenje onih koji se usude prosvjedovati. Grad čekaju stotine tužbi za prekomjerno korištenje sile i kršenje prava na slobodu govora.
Ali nitko zapravo ne zna što je sljedeće. Za razliku od nekih drugih gradova, New York se još nije obvezao na kresanje policijskog proračuna iako gradska skupština naginje u tom smjeru. Na nacionalnoj razini stvari su se lagano smirile od izvanrednog stanja sredinom prošlog tjedna, ali trenutna situacija može se opisati kao intenzivno privremeno primirje. Širenje prosvjeda po svijetu ukazuje na to da je pokret nadrastao i Ameriku, tako da vjerojatno trenutno svjedočimo samo početku.