Spekulacije na spekulacijama
I jedan i drugi oblik kreditnih instrumenata narasli su do granica koje nisu bile ni približno podržane stvarnim stanjem na računima banaka. Radilo se o ogromnoj spekulaciji koja je igrala na ideju da će tržište hipoteka rasti unedogled, a dobri ekonomski znakovi bili su podržani kontinuirano niskim kamatnim stopama Federalnih rezervi, američkog ekvivalenta centralne banke. U spekulacije na američkom tržištu nekretnina uključile su se financijske investicije iz cijelog svijeta. Jedno od najvećih svjetskih tržišta postalo je i jedno od najriskantnijih.
Federalne rezerve su u razdoblju između 2004. i 2006. godine počele dizati kamatne stope, a krajem 2006. i početkom 2007. godine američko je tržište nekretnina stalo. Cijela kuća od karata počela se lagano urušavati, ali malo tko je znao koliko će ozbiljne biti njene posljedice. Već u ožujku 2007. "subprime" tržište doživjelo je kolaps. U tom trenutku još nije bilo suglasja oko toga kako će kriza točno pogoditi globalno gospodarstvo. No, u roku od godine dana postali su jasni svi rizici. Prvo se otkrilo kako su banke u svim jačim svjetskim ekonomijama izložene pucanju američkog hipotekarnog balona, a onda je 2008. krenuo kolaps. U ožujku 2008. investicijska banka JP Morgan Chase uz pomoć vlade Georgea Busha za bagatelnu je cijelu preuzela posrnulu investicijsku banku Bear Stearns. Ta je vijest proširila paniku na svim tržištima, a stečajevi financijskih institucija počeli su se gomilati.
Kolaps i slobodni pad
No, tek u rujnu, kad je objavljeno preuzimanje vladinog skrbništva nad Freddie Maejem i Fannie Macom stvari su se zaista pogoršale. Tjedan dana nakon te vijesti je Lehman Brothers, jedna od najvećih investicijskih banaka, proglasila stečaj. Tržišta dionica doživljavaju slobodan pad i dosežu razine nezapamćene od Velike depresije. Kriza se rapidno širi na kreditna, valutna i tržišta nekretnina. U vrlo kratkom roku postalo je jasno da nema svjetskog gospodarstva koje neće osjetiti snažne posljedice krize.
Busheva vlada pokušala je, nakon mučnog pregovaranja, kontrirati slobodnom padu donošenjem financijskog paketa vrijednog preko 700 milijardi dolara, a vlada Baracka Obame dodatno je potpomogla ne samo financijskim paketom jednako vrijednim kao i Bushevim, nego i dosad nezapamćenim posezanjem u financijska tržišta. Sve to imalo je efekta u smirivanju tržišta, ali oporavak se počinje osjećati tek sada. No, iako su Njemačka i Francuska izašle iz recesije, a uskoro bi ih trebali slijediti i SAD i Japan, nitko ne očekuje da će do kraja sljedeće godine biti bilo kakvih većih pomaka. Stope nezaposlenosti su rekordne, svaki dio gospodarstva pati, a opasnosti za mnoge zemlje, među njima i Hrvatsku, još su više nego prisutne.
Što sad?
Što se tiče krivaca ove priče, Freddiea i Fanniea, oni su i dalje pod skrbništvom vlade. Vlada im se obavezala dati do 400 milijardi dolara, a dosad im je već dala 96. Jedina tvrtka koja je primila veću količinu pomoći je American Insurance Group, osiguravateljski div koji je dosad dobio 182 milijarde dolara. Ipak, budući da Fannie i Freddie i dalje zajedno garantiraju 31 milijun kredita za kuće, u vrijednosti od 5,4 bilijuna dolara, što je gotovo polovica svih hipotekarnih kredita u SAD-u, kod njih je teško govoriti o malim brojkama.
Obamina administracija bi početkom sljedeće godine trebala iznijeti svoj plan za Freddie i Fannie. Mogućnosti koje se razmatra su njihovo zadržavanje u privatnom vlasništvu, smanjivanje razmjera njihovih poslovnih operacija, spajanje u saveznu agenciju za hipotekarne kredite ili izdvajanje njihovih loših hipotekarnih resursa u novu kompaniju koju bi podupirala vlada.