Prvašići će ići na testiranje kolesterola. Zašto?

SLJEDEĆE školske godine trebalo bi se među prvašićima uvesti testiranje na tzv. porodičnu hiperkolesterolemiju, nasljednu sklonost visokim razinama kolesterola u krvi.

Hrvatska bi trebala biti među prvim zemljama s takvim probirom, koji razotkriva povišeni kardiovaskularni rizik za djecu, ali i njihove najbliže srodnike - roditelje, braću i sestre.

"Na sistematskom pregledu pri upisu u prvi razred osnovne škole dodat će se još jedan nalaz, a to je ukupna vrijednost kolesterola u krvi", objasnio je nedavno akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva.

Što je hiperkolesterolemija?

Kako piše na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), porodična hiperkolesterolemija (PH) najčešći je nasljedni poremećaj metabolizma lipida koji obilježavaju izrazito visoke koncentracije glavnih prenositelja kolesterola krvlju - lipoproteina niske gustoće (LDL) zajedno s visokim vrijednostima ukupnog kolesterola.

To kod osoba s porodičnom hiperkolesterolemijom u pravilu dovodi do ranog nastanka kardiovaskularnih bolesti, kao što su infarkt miokarda, koronarna bolest srca i ishemijska kardiopatija te ishemijski moždani udar, pa stoga i do preuranjene smrti.

Budući da se radi o prirođenoj bolesti, koncentracija LDL-kolesterola u krvi tih bolesnika povećana je od djetinjstva. Oboljeli od PH-a su u 20 puta većem riziku od spomenutih kardiovaskularnih bolesti nego ostatak populacije. Čak svaki četvrti bolesnik kojem bolest nije prepoznata ni adekvatno liječena umire od nekog koronarnog događaja prije 50. godine. Svi bolesnici koji imaju porodičnu hiperkolesterolemiju po definiciji spadaju u osobe visokog i vrlo visokog kardiovaskularnog rizika.

Među ostalim, studije pokazuju da je hiperkolesterolemija kod muškaraca jedan od mogućih uzroka impotencije, odnosno erektilne disfunkcije.

Gdje će se probir provoditi?

HZJZ tumači da će se nacionalni program provoditi u svim ambulantama školske i sveučilišne medicine (156 ambulanti) koje su u sustavu županijskih zavoda za javno zdravstvo i Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba, u bolnicama u pedijatrijskoj djelatnosti te kod izabranih liječnika.

Zašto će se provoditi?

Također tumači što će se poduzeti nakon takvog probira.

Ako se kod djeteta utvrdi povišena vrijednost ukupnog kolesterola, školski liječnik uputit će dijete na obradu kod pedijatra. Kod djece s utvrđenom porodičnom hiperkolesterolemijom izabrani liječnik će na probir uputiti njihove roditelje te braću i sestre, sukladno preporuci pedijatra, piše HZJZ.

Drugim riječima, program bi trebao omogućiti da se kod djece koja imaju genetsku predispoziciju za hiperkolesterolemiju ona otkrije na vrijeme, ali i da se otkrije kod njihovih srodnika koji nisu prošli probir budući da se do sada nije sustavno provodio.

Koliko je hiperkolesterolemija učestala?

Metaanalize brojnih studija pokazuju da je pojavnost hiperkolesterolemije oko 1 na 300, odnosno da će svaka tristota osoba imati urođenu sklonost visokim razinama kolesterola. Ona varira u različitim populacijama. Osobito je visoka u SAD-u (19%) i u nekim azijskim zemljama u kojima se kreće oko 25% (karta dolje).

Američki Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) preporučili su 2022. da se program ranog probira uvede u SAD.

Slične preporuke postoje i za EU.

Zašto Hrvatska među prvima uvodi taj probir?

U HZJZ-u za Index kažu da postoji više razloga zbog kojih Hrvatska ovaj probir uvodi među prvima u svijetu.

Prije svega je to velika učestalost srčanožilnih bolesti, koje su u hrvatskoj populaciji vodeći uzrok obolijevanja i smrtnosti.

Drugi razlog je mogućnost intervencije pomoću pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti, što ima dobrobiti za svako dijete i odraslu osobu, a posebno za djecu i odrasle s povišenim razinama kolesterola.

Treći razlog su izvrsno organizirani sistematski pregledi koje u Hrvatskoj tradicionalno provode školski liječnici za upis u prvi razred, na kojima se svake godine pregledaju sva djeca koja su dorasla za upis u školu.

"Uvođenje probira neće zahtijevati veliko organizacijsko opterećenje"

U HZJZ-u tvrde da uvrštavanje ovog probira u sistematski pregled, koji se ionako provodi i pri kojem se vadi krvi radi utvrđivanja razine hemoglobina, neće predstavljati veliko organizacijsko opterećenje, kako za zdravstvene radnike tako ni za roditelje i djecu, a pružat će veliku dobrobit.

S obzirom na opterećenje kroničnim bolestima, osobito kardiovaskularnim, potrebno je sve veće usmjeravanje na prevenciju, primarnu i sekundarnu, odnosno probir gdje je to moguće i isplativo.

U HZJZ-u navode da postoje dobri primjeri ovog probira u nekim zemljama Europe, primjerice u Sloveniji, Nizozemskoj i Češkoj, te da posljednjih godina postoji sve više inicijativa za rano otkrivanje i probir širom svijeta.

Koliko se dobro može dijagnosticirati hiperkolesterolemija u ranoj dobi?

Naši stručnjaci tvrde da je dob od 6 godina, kada se provodi sistematski pregled za upis u prvi razred, idealna za dijagnosticiranje te usvajanje zdravih prehrambenih navika i navika vezanih uz redovitu tjelesnu aktivnost:

"Posebno zato što se kretanjem u školu smanjuje razina tjelesne aktivnosti djece i povećavaju sedentarne navike, pa je trenutak upisa u školu idealan da se preveniraju ove loše navike."

Ekspertni panel američkog The National Heart, Lung, and Blood Institutea (NHLBI) u SAD-u je još 2011. godine preporučio kaskadni i univerzalni probir između 2. i 8. godine te između 9. i 11. godine.

Stručna radna skupina za PH navodi da je djetinjstvo optimalno razdoblje za probir djece s ili bez PH-a određivanjem vrijednosti LDL-kolesterola.

"Slovensko nacionalno pedijatrijsko vijeće preporučilo je 1995. godine univerzalni probir na porodičnu hiperkolesterolemiju kod djece pri obveznom predškolskom pregledu u dobi od 5 godina", tumače u HZJZ-u.

Koliko je efikasno i isplativo takvo rano otkrivanje PH-a?

U HZJZ-u napominju da niska razina svjesnosti o PH-u u općoj javnosti, kao i kod zdravstvenih stručnjaka, rezultira dijagnosticiranjem samo 10% populacije s PH-om.

Svjetska zdravstvena organizacija prepoznala je PH kao javnozdravstveni prioritet te je 1998. u svom izvješću istaknula 11 preporuka za smanjenje tereta PH-a, od rane dijagnostike i probira do liječenja i edukacije.

Postoje brojna ispitivanja koja ukazuju na prednosti probira na porodičnu hiperkolesterolemiju u dječjoj dobi. Probir u dječjoj dobi omogućava utvrđivanje najjasnije razlike između monogenskih i multifaktorijalnih hiperkolesterolemija, primjenu preventive u širokoj populaciji, ranu intervenciju u životni stil te rano i ispravno liječenje.

Što kažu u HZJZ-u?

Aterosklerotski proces kod genetskog metaboličkog poremećaja kao što je porodična hiperkolesterolemija započinje rano u djetinjstvu te bi njeno otkrivanje i rana intervencija liječenjem spriječili kardiovaskularne događaje u odrasloj dobi.

Stručnjaci HZJZ-a kažu da s obzirom na to da sva djeca obavljaju sistematski pregled pri upisu u prvi razred, očekuju obuhvat oko 90% djece koja će napraviti laboratorijski nalaz vrijednosti kolesterola.

Djeca s povišenim vrijednostima kolesterola i ispunjenim upitnikom za PH, odnosno s vjerojatnim PH-om bit će upućena na dodatnu obradu kod pedijatra na sekundarnoj ili tercijarnoj razini. Prvi srodnici djeteta - roditelji, braća, sestre - uputit će se liječniku obiteljske medicine radi utvrđivanja boluju li i sami od porodične hiperkolesterolemije.

Odaziv, odnosno obuhvat ciljane populacije ovisit će o dosta faktora, od same organizacije programa do motivacije roditelja da djecu uključe u probir te da djecu pozitivnu u probiru odvedu na obradu koja bi trebala uslijediti nakon pozitivnog rezultata probira, kao i o mogućem nedostatku motivacije da se i sami na temelju toga podvrgnu obradi.

Mogao bi se identificirati ogroman postotak oboljele djece

U HZJZ-u procjenjuju da bi se mjerenjem ukupnog kolesterola u serumu u dobi između 1 i 9 godina moglo identificirati oko 88% oboljele djece. Pritom, prema studijama, lažno pozitivna stopa mogla bi biti samo 0.1%.  

Podaci iz probira na PH u Sloveniji pokazali su da 94% djece s porodičnom hiperkolesterolemijom ima barem jednog roditelja s visokim kolesterolom, da je prosječna dob roditelja 34 odnosno 37 godina te da ih 74% nije liječeno u trenutku dijagnosticiranja porodične hiperkolesterolemije kod djeteta.

U Hrvatskoj bi PH-a moglo biti više od prosjeka EU  

Studije prevalencije PH-a su rijetke, a često se rade procjene. U Hrvatskoj nije rađena studija prevalencije, a pretpostavka je da smo u prosjeku zemalja Europe.

U HZJZ-u kažu da je s obzirom na visoku prevalenciju drugih čimbenika rizika u populaciji Hrvatske - pretilost, dijabetes, hipertenzija i pušenje - potrebno preventivno djelovati na svaki čimbenik kako bi se unaprijedilo zdravlje populacije.

Najbolje pokazatelje o mogućoj prevalenciji PH-a u Hrvatskoj može se naći u studiji EUROASPIRE IV, koja je provedena među koronarnim bolesnicima iz 24 zemlje Europe, među kojima je i Hrvatska. Ona je pokazala da je prevalencija PH-a na razini Europe kod koronarnih bolesnika bila oko 8.3%, a za Hrvatsku oko 9.1%. Ti podaci ukazuju na visoku prevalenciju PH-a kod koronarnih bolesnika te na potrebu edukacije o PH-u i rane dijagnostike, odnosno probira, upozoravaju u HZJZ-u.

Kolika je korist u odnosu na trošak ovakvog probira?

Rano otkrivanje porodične hiperkolesterolemije važno je jer se ta bolest može liječiti, a time se može spriječiti razvoj ateroskleroze te posljedično pobol i smrtnost od kardiovaskularnih bolesti.

Posljednjih nekoliko godina objavljeni su rezultati provođenja probira i preporuke niza svjetskih stručnih društava u kojima se ističe nužnost ranog otkrivanja PH-a. Dokazi sugeriraju da su univerzalni probir djece i kaskadni probir srodnika u prvom i drugom koljenu isplativi pristupi.

Strategije probira trebale bi se prilagoditi svakoj zemlji (npr. ovisno o okruženju, smjernicama, dostupnim resursima itd.), a koliko je to moguće, rezultate metaboličkih testova trebalo bi potvrditi genetskim testovima.

Kolika sredstva bi se trebala izdvojiti za ovo testiranje i odakle?

Financijska sredstva za provođenje Nacionalnog programa osigurat će se na pozicijama državnog proračuna Ministarstva zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje.

Točan izračun potrebnih financijskih sredstava je u tijeku, kažu u HZJZ-u, no za sada znaju da trošak laboratorijske analize kolesterola ne traži velika sredstva s obzirom na nisku cijenu analize. Pritom dodatnih troškova u školskoj medicini i biokemijskim laboratorijima neće biti. Naši stručnjaci ističu da će na daljnju obradu po generaciji ići mali broj djece s povišenim kolesterolom - procjenjuje se oko 80-120 djece.

Terapijski i dijagnostički postupci kod utvrđene dijagnoze obavljat će se sukladno važećim smjernicama i dobroj kliničkoj praksi.

Kako se može tretirati/liječiti ovaj problem?

U HZJZ-u kažu da će se provesti savjetovanje o dislipidemijama, zdravoj prehrani (dijetalna prehrana kod osoba s povišenim kolesterolom) i fizičkoj aktivnosti.

Takvo savjetovanje bit će ponuđeno besplatno svim osobama uključenim u program.

"Škola zdrave prehrane i zdravog načina života ponudit će dodatnu korist osobama uključenim u program jer pravilna prehrana i tjelesna aktivnost značajno smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti i incidenata", poručuju u HZJZ-u.