Sporazum Cvetković-Maček bio je rješenje hrvatskog pitanja unutar prve Jugoslavije, kojom je utemeljena Banovina Hrvatska. Bila je to zasebna teritorijalna jedinica unutar stare države, a dokument je nazvan prema Dragiši Cvetkoviću, tadašnjem premijeru Kraljevine Jugoslavije, i Vladku Mačeku, lideru HSS-a, tada najjače političke stranke u zemlji.
Kako novu državu vide Hrvati, a kako Srbi?
Kada se u vrijeme ratnih godina odlučivalo o budućem ustroju jugoslavenske države, hrvatska i srpska delegacija nisu se mogle složiti. Hrvati su htjeli da buduća zemlja bude federacija, pa da zasebni narodi unutar nove države mogu sami voditi svoje politike, pogotovo kada je u pitanju gospodarstvo. Srpska strana htjela je državu u kojoj je politička moć centralizirana u Beogradu smatrajući da je to jedini model u kojem Jugoslavija može prosperirati.
Dogovor nikad nije postignut, a zbog opasnosti od talijanske okupacije Hrvati su pristali na dolazak srpskih vojnih snaga na teritorij Države SHS. 1. prosinca 1918. nastaje prva jugoslavenska država, sa srpskom dinastijom Karađorđević na čelu.
Tijekom 20-ih godina Hrvatska je nastojala izboriti prava i odvesti zemlju u smjeru federalizacije preko svoje najjače stranke – Hrvatske seljačke stranke. Nju je tada predvodio karizmatični Stjepan Radić, koji je, nakon što je osvojio ogroman broj glasova u Hrvatskoj, odlučio sudjelovati u novoj vladi kao ministar prosvjete. Ipak, s te pozicije brzo je otišao te iz oporbe pokušavao izboriti prava za nesrpsko stanovništvo u zemlji.
Neriješen problem rezultira atentatima
1928. godine upucan je u prostorijama srpskog parlamenta, a ovaj je događaj dodatno potaknuo osjećaj animoziteta između Hrvata i Srba, koji su ionako već bili napeti kao puške. Slijede 30-e godine, kad je ustaška organizacija izvela atentat na jugoslavenskog kralja, nakon čega je svima postalo jasno da se sukob između Hrvata i Srba u novoj zemlji napokon mora riješiti.
Sukob je riješio Radićev nasljednik Vladko Maček. 26. kolovoza 1939. godine potpisan je sporazum. Hrvatska dobiva autonomiju u dvije banovine - Savskoj i Primorskoj, a ustupljeni su joj i dodatni kotari poput Dubrovnika, Travnika, Fojnice, Brčkog, Gradačca, Dervente, Šida, Iloka i Međimurja.
Kratak život Banovine Hrvatske
Banovina Hrvatska imala je nadležnost u svojim gospodarskim pitanjima, ali i u socijalnim i zdravstvenim politikama, pravosuđu, prosvjeti i unutarnjim poslovima. Na čelu je bio ban, kojeg je imenovao jugoslavenski kralj na prijedlog Hrvatskog sabora.
Banovina Hrvatska nije dugo trajala. Samo par dana nakon potpisivanja sporazuma Cvetković-Maček počinje Drugi svjetski rat, a ni dvije godine kasnije zemlja je bila raskomadana te su dovedeni ustaše iz Italije da preuzmu marionetsku državu u Hrvatskoj. Pitanje unutarnjeg uređenja Jugoslavije više nije bilo važno. Jugoslavija je nakon Drugog svjetskog rata bila posve drukčije strukturirana, no animoziteti između njenih naroda samo su utihnuli na neko vrijeme.