Hrvatski sabor izmijenio je Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata, a izmjene donose rast osnovnih braniteljskih prava i naknada, omogućuju im duži ostanak u svijetu rada, stvaraju osnove za osnivanje braniteljskih centara.
Osnovica od koje se određuje iznos osobne invalidnine i druga braniteljska prava bit će znatno veća od sadašnje, a na najveće povećanje može računati skupina u kojoj su branitelji s 20 posto invaliditeta, najavio je nedavno državni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja Darko Nekić. Osnovicu će odlukom utvrđivati vlada svake godine, a u Zakon je ugrađen osigurač da ona ne može biti manja nego što je bila u prethodnom razdoblju.
Prema postojećem zakonu, osobna invalidnina i druga braniteljska prava određuju se od proračunske osnovice čiji se iznos nije mijenjao pune 22 godine, a s njim ni prava HRVI-ja. Potvrdio je to Stipo Mlinarić (DP), podsjetivši da su invalidnine hrvatskim braniteljima "skinute" 50 posto za Račanove vlade i da do danas nisu povećane ni lipu.
HRVI s 20 postotnim invaliditetom prima mjesečnu invalidninu od 14 eura, a onaj sa 60 postotnim 91 euro mjesečno, rekao je zastupnik i ustvrdio da povećanje neće biti s 1. siječnja 2024. jer se čeka uredba vlade. Bit će vjerojatno kad se bude znalo kad će biti izbori, ustvrdio je Mlinarić. HDZ-ovi zastupnici njegov nastup nazivaju čistim populizmom, a Josip Đakić ističe da će 1. siječnja "biti učinjeno ono što je najpotrebnije za branitelje".
Moći će raditi uz mirovinu
Prihvaćenim zakonskim izmjenama hrvatskim se braniteljima daje mogućnost da čim dulje ostanu u svijetu rada, tj. da rade uz mirovinu. Tako će branitelji koji primaju iznos najniže mirovine moći raditi do pola radnog vremena uz puni iznos mirovine. Branitelji s invalidskom mirovinom moći će raditi do pola radnog vremena i primati punu invalidsku mirovinu.
Do pola radnog vremena, uz primanje pune obiteljske mirovine, moći će raditi i članovi braniteljskih obitelji koji primaju obiteljsku mirovinu, najčešće supruge. Do sada nije postojala mogućnost rada uz primanje obiteljske mirovine, a u slučaju zaposlenja, mirovina se obustavljala.
Izmjenama Zakona stvara se pravna osnova za osnivanje braniteljskih centara, ustanova u koje bi se branitelji dugotrajno smjestili, s obzirom na to da su sve stariji i nemoćniji. Mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu proširuje se na sve ratne vojne invalide Hrvatskog vijeća obrane (HVO) kojima se u postupku vještačenja u Hrvatskoj utvrdi gubitak radne sposobnosti.
Nacionalna naknada raste na 150 eura
Od 1. siječnja iduće godine iznos nacionalne naknade za starije osobe povećava se sa sadašnjih 120 na 150 eura, olakšavaju se kriteriji za njeno dobivanje te omogućuje isplata poštom. Osim što se naknada povećava, prihodovni cenzus, odnosno visina prihoda korisnika i/ili članova kućanstva, podiže se na dvostruki iznos nacionalne naknade, odnosno 300 eura po članu kućanstva mjesečno u 2024. godini.
Naknada sada iznosi 120 eura, a 2020. godine, kada je uvedena, iznosila je 106 eura.
Sabor je izmijenio zakone o obveznim odnosima i o parničnom postupku, cilj im je zaštititi starije građane koji se više ne mogu sami brinuti za sebe, pa sklapaju ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju i često ostaju i bez imovine i bez skrbi.
Građani u pravilu ne znaju razliku između ta dva ugovora, odnosno da kod ugovora o dosmrtnom uzdržavanju imovina odmah prelazi u vlasništvo uzdržavatelja, dok kod ugovora o doživotnom uzdržavanju do prijenosa vlasništva dolazi tek nakon smrti primatelja uzdržavanja.
Zakonskim izmjenama uvodi se Registar ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju, vodit će se pri Hrvatskoj javnobilježničkoj komori, a u njega će se unositi podaci o sklopljenim i raskinutim ugovorima te postupcima koji se pokreću radi utvrđenja ništetnosti, poništenja ili raskida ugovora o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju.