Za mnoge Moskovljane, prvo upozorenje da se rat približava nisu bile službene obavijesti, već noćni preleti dronova praćeni eksplozijama u najvećoj gradskoj rafineriji nafte. Dok je Ukrajina ovog proljeća pojačavala svoju kampanju bespilotnim letjelicama protiv Moskve, stanovnici ruske prijestolnice skrivali su se po podrumima, gledali kako tvrtke gore i pronalazili automobile poprskane "naftnom kišom" - znakovima sukoba koji je Kremlj dugo pokušavao držati podalje od glavnog grada, piše Financial Times.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski 18. lipnja, na dan kad je zapaljena glavna moskovska rafinerija, poručio je: "Ako Ukrajina gori, gorjet će i vaša Moskva". Ukrajinski napadi bespilotnim letjelicama dugog dometa pojačani su kao odgovor na razorne ruske zračne udare na Kijev i druge gradove.
Sve učestaliji i precizniji napadi
Ruska prijestolnica postala je osjetno izloženija napadima dronovima, koji su od proljeća sve "učestaliji i učinkovitiji", rekao je Konrad Muzyka, direktor poljske analitičke grupe Rochan Consulting koja prati rat.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin izjavio je da je ruska protuzračna obrana tijekom dva dana u ožujku srušila 250 dronova koji su se približavali Moskvi, što je bio dotad najveći takav napad. Novi rekord postavljen je 18. lipnja, kada je zapaljena rafinerija, sa 180 srušenih dronova u jednom danu.
Građani bez upozorenja u skloništima
Taj je napad također natjerao mnoge Moskovljane da sigurnost potraže u podzemnim garažama, hodnicima i kupaonicama, mnogi od njih po prvi put otkako je Vladimir Putin 2022. naredio potpunu invaziju na Ukrajinu. "Sanjala sam da nas bombardiraju. Onda sam se probudila u pola pet i shvatila da to nije san", prisjetila se Amalia, mlada majka koja živi u Kotelnikiju, jugoistočnom predgrađu Moskve.
Tijekom sljedećih nekoliko sati, dok su se ona i njezino dijete skrivali na stubištu, pogođeni su kuća preko puta, supermarket i rafinerija. Poput drugih Moskovljana, Amalia je rekla da od vlasti nije dobila nikakvo upozorenje.
Slične pritužbe mogle su se pročitati i u komentarima ispod objava na Telegram kanalu guvernera Moskovske oblasti. "Čujemo kako dron dolazi, trčimo u hodnik, a sat vremena kasnije stigne upozorenje na gradonačelnikovom Telegramu", napisala je Olga, stanovnica Himkija, moskovskog predgrađa. "Znači, bez VPN-a nema ni upozorenja", dodala je, aludirajući na to da su neka službena upozorenja objavljivana na Telegramu čak i dok je pristup toj aplikaciji bio ograničen ili prekinut.
Dužnosnici iz općina oko Moskve objasnili su da se upozorenja ne izdaju jer dronovi "mogu letjeti nisko, samo metar iznad tla" i dižu se tek kad se približe meti. "Ako se aktiviraju sirene, ljudi će u panici istrčati van, što bi dovelo do znatnih žrtava", stajalo je u jednoj poruci.
Nestašice goriva i "naftna kiša"
Frustracija se nije zaustavila samo na nedostatku upozorenja. Ukrajinski udari na ruske rafinerije pridonijeli su nestašicama goriva, izazivajući bijes na internetu zbog službenih tvrdnji da su zalihe netaknute. "Neki kažu da u Rusiji vlada nestašica goriva. Sve je to laž", sarkastično je rekao moskovski bloger Mihail Vitte u videu na Instagramu. "Gledajte, pala je naftna kiša! Imamo je jebeno toliko da ne znamo što bismo s njom", dodao je, dodirujući bijeli automobil prekriven crnim kapljicama.
On je bio jedan od mnogih stanovnika moskovskih predgrađa koji su svjedočili onome što su nazvali "naftnim kišama" nakon napada 18. lipnja. Lokalne vlasti umanjile su značaj tih izvješća, tvrdeći da su crne kapljice "produkti izgaranja".
No, ekolog Igor Škradjuk rekao je da "osnovna fizika" ukazuje na to da su kapljice uzrokovane izgaranjem tona benzina. Objasnio je da su čađa i naftne pare u takvim količinama posebno opasne za osjetljive ljude i životinje koje se "ne mogu oprati".
Požar u rafineriji proširio se i na najveću rusku veleprodajnu tržnicu Sadovod. Vatra je progutala redove trgovina i zalihe robe vrijedne mjesecima, a trgovci su procijenili gubitke na milijune rubalja. "Gledali smo kako se ono što smo gradili pretvorilo u ovo", napisala je suvlasnica jedne trgovine odjećom ispod objave na Instagramu koja prikazuje pougljenjenu hrpu odjeće. "Suze su tekle, noge su mi otkazale", rekla je.
Nova stvarnost za Moskovljane
Jedna žena iz ruske regije Belgorod, koja graniči s Ukrajinom i često je pod napadima, komentirala je: "Nije da se ponosim time, ali na neki način mi je drago što će ljudi u Moskvi konačno iskusiti kako mi u regijama poput naše živimo već godinama." Politolog i stanovnik Moskve Andrej Kolesnikov smatra da je napade "nemoguće" ignorirati.
Ipak, za mnoge su oni postali "samo nova stvarnost", osim ako nisu izravno pogođeni. "Moskva je ogromna, zapad i istok grada gotovo su kao dvije različite države", rekao je Kolesnikov.
Vlasti nisu najavile jačanje obrane glavnog grada, iako su snimke na ruskim Telegram kanalima navodno prikazivale sustave Pancir na krovovima u najmanje tri moskovska okruga. Tvrtka za narativnu inteligenciju Dig, koja proučava videosnimke na društvenim mrežama, otkrila je da se u 30 posto objava iz Rusije s velikim dosegom nakon napada 18. lipnja ismijavala "najbolja protuzračna obrana na svijetu".
Ipak, nema naznaka da će ovaj val nezadovoljstva imati ikakvog utjecaja na Putina. Govoreći u utorak diplomantima vojnih akademija, ruski predsjednik je rekao da napadi dronovima imaju za cilj "destabilizirati društvo" i "posijati sumnju" u navodni napredak ruske vojske duž cijele crte bojišnice. Kolesnikov je istaknuo da su napadi dronovima samo učvrstili stavove protivnika rata, ali i jastrebova koji pozivaju na nuklearne udare.
"Za Putina je pritisak poticaj za eskalaciju", zaključio je.