S prolaskom vremena sve je očitije da rat u Ukrajini neće biti odlučen na bojištu jer ni jedna strana ne uspijeva postići odlučujuću nadmoć. S obzirom na obim savezničke pomoći Ukrajini, ni rat iscrpljivanja neće donijeti promjenu odnosa snaga. Osim ako, zbog nekog razloga, pomoć sa Zapada presahne.
Predsjednik Volodimir Zelenski osobno se mogao uvjeriti pri nedavnom posjetu Washingtonu da američka pomoć u dosadašnjem obimu više nije sigurna. Dapače, izglednije je da će se ona smanjivati ili čak potpuno prestati.
Do sada se vjerovalo da će pomoć iz SAD-a u Ukrajinu dolaziti najmanje do kraja naredne godine, kad će biti predsjednički izbori. Međutim, sada je sve izvjesnije da bi pomoć mogla prestati ili se dramatično smanjiti mnogo prije - u narednim mjesecima.
Predsjednik Joe Biden, da bi osigurao nastavak pomoći, još je 10. kolovoza poslao Kongresu zahtjev za odobrenje dodatne 24 milijarde dolara. Od toga bi vojni dio bio 13 milijardi, a humanitarni i ekonomski 7.3 milijarde. Ostatak bi otišao kao pomoć drugim državama koje intenzivno pomažu Ukrajini.
Zelenskom ne ide lobiranje
Pokušaj Zelenskog da lobira za odobrenje sredstava u Kongresu nije prošao najbolje. U Senatu, gdje su demokrati zadržali većinu, održao je govor koji je prekidan ovacijama. Međutim, u Zastupničkom domu, u kojem većinu drže republikanci, nije ni dobio priliku obratiti se zastupnicima.
Umjesto toga predsjedavajući republikanac Kevin McCarthy održao je za javnost zatvoren sastanak s tek nekolicinom odabranih republikanaca. S obzirom na to da su mediji bili isključeni, tek se po naknadnim izjavama može zaključiti kako Zelenskom na sastanku nije bilo nimalo lako.
Zahtjev predsjednika Bidena da se odobri nova pomoć od 24 milijarde dolara još nije stavljen na raspravu. Na žalost Ukrajinaca, ni neće biti u skorije vrijeme jer Kongres ima puno važnijeg posla u vezi s proračunom za narednu fiskalnu godinu koja u Sjedinjenim Državama započinje 1. listopada. Ako se do tada ne izglasa prijedlog proračuna, na snagu stupa tzv. interim budget, tj. privremeno financiranje samo najosnovnijih dijelova državne uprave.
Jedna od posljedica bit će prekid ili značajno smanjenje financijske pomoći više od 40 milijuna siromašnih Amerikanaca koji kroz razne državne programe potpore dobivaju pomoć za hranu i stanovanje. Republikanci su zaključili da primatelji državnih potpora nisu njihovi birači te su odlučili drastičnom mjerom neizglasavanja proračuna zadovoljiti zahtjeve svoje izborne baze koja traži smanjenje državnih izdataka.
Kako bi dodatno zakomplicirali situaciju, republikanci će pokrenuti postupak izglasavanja četiri zakona kojim bi nametnuli nova ograničenja pristupa pobačaju, poništili klimatsku inicijativu Bidenove administracije vrijednu 11 milijardi dolara i nastavili s izgradnjom zida na granici s Meksikom, što je bila inicijativa bivšeg predsjednika Donalda Trumpa. U takvim uvjetima rasprava o odobravanju 24 milijarde dolara pomoći Ukrajini ne bi imala nikakvog smisla.
Osim vojne pomoći, koja je najzanimljivija medijima, Kijev značajno ovisi i o financijskoj, kojom održava funkcioniranje državnog aparata i privrede. Ukrajinsko ministarstvo financija objavilo je 11. rujna da do kraja ove godine očekuje dodatne 3.3 milijarde dolara američke pomoći kojom će pokriti dio proračunskog deficita.
Ukrajina opstaje zbog zapadne pomoći
Ministar financija Sergej Marčenko izjavio je da tijekom 2024. očekuje američku financijsku pomoć vrijednu od 12 do 14 milijardi dolara. Američki bi novac, kao i novac iz Europske unije, trebao omogućiti saniranja deficita i nastavak funkcioniranja države.
No ne ide sve preko računa ministarstva financija. Američka vlada izravno plaća više od 57 tisuća ljudi u snagama za hitne intervencije. Te snage obuhvaćaju vatrogasce, timove za otkrivanje preživjelih u ruševinama (sa psima tragačima), timove koji izvlače zatrpane i povrijeđene te medicinske timove za trijažu i prvu pomoć prije prijevoza povrijeđenih u bolnice.
Amerikanci izravno financiraju i posebne timove ronilaca koji su obučeni i opremljeni za razminiranje vodotoka i jezera. Posebnim fondovima financiraju se mali poduzetnici koji bez te pomoći ne bi opstali. Kroz razne programe pomoći Sjedinjene Države su od početka ruske agresije u veljači prošle godine u ukrajinsku privredu upumpale 25 milijardi dolara i tako pomogle da se održi.
Ne samo ukrajinska vojska već i cijela država opstaju zahvaljujući stranoj pomoći. Ministar Marčinko je izjavio da se nada da će do kraja ove godine strana financijska pomoć koja ide preko njegovog ministarstva dosegnuti 42 milijarde dolara, a još milijarde dolara ulaze u Ukrajinu mimo ministarstva financija kroz humanitarnu pomoć ili projekte organizacija kao što je USAID. Stoga će svako smanjenje ozbiljno ugroziti funkcioniranje ne samo državnog aparata već i društva. Nagli prekid financiranja imao bi katastrofalne posljedice.