HRVATSKO je gospodarstvo u trećem ovogodišnjem tromjesečju potonulo deset posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, pokazuju prve procjene državne statistike.
Prema podacima koje je upravo objavio DZS, hrvatski je bruto domaći proizvod u trećem ovogodišnjem kvartalu bio manji za 10 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine. To je drugi kvartal zaredom u kojem bilježimo pad BDP-a na godišnjoj razini. Naime, u drugom je tromjesečju pad BDP-a na godišnjoj razini iznosio dosad rekordnih 15.1 posto. To je, prema dostupnim podacima, i najveći pad BDP-a u trećem tromjesečju među članicama EU, no valja voditi računa o tome da sve članice još nisu objavile podatke.
> Upravo je potvrđeno: Hrvatska je u dubokoj recesiji
Novotny: Hrvatskoj nedostaju anticikličke politike kojima bi se preokrenuli trendovi
"Ovakva stopa pada BDP-a u trećem kvartalu je očekivana i nije nikakvo iznenađenje.
U trećem tromjesečju smo imali turističku sezonu, ali ona nije bila dovoljno jaka da bi zaustavila pad gospodarske aktivnosti.
Realno, svaki pad BDP-a u ovoj godini manji od osam posto bio bi veliko iznenađenje.
Hrvatskoj nedostaju anticikličke politike kojima bi se preokrenuli trendovi.
U posljednjoj recesiji 2009. godine vlada je vukla poteze koji su nas gurali još dublje u recesiju. Sadašnja vlada je kreirala politiku očuvanja radnih mjesta i to treba pohvaliti, ali nedostaju mjere koje bi očuvale tvrtke, kakve imaju druge zemlje, a bez kojih neće biti ni radnih mjesta.
Uz to, vlada bi morala poraditi i na osposobljavanju aktera za povlačenje novca koji je EU namijenila oporavku", komentirao je Indexu Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Pribičević: Koja je točno svrha lockdowna (osim da pokušate spriječiti širenje) kada ljudi i bez njega mijenjaju navike?
"Pad je bio očekivan, što potvrđuje i relativno malo odstupanje prognoza ekonomista i stvarnih brojki. Ono što je zanimljivo jest vidjeti koji sektori su najviše pali, a to su očekivano maloprodaja i veleprodaja, transport i usluživanje hrane i smještaj, minus 24.4 posto na godišnjoj razini. Prošle je godine, za usporedbu, u tome sektoru u istom kvartalu rasla bruto dodana vrijednost za 3 posto.
Prerađivačka je industrija pala samo za 1.6 posto. To nam još jednom pokazuje kako hrvatska ekonomija nije dovoljno otporna na egzogene šokove jer jednostavno ima premalen udio prerađivačke industrije u bruto dodanoj vrijednosti. No to je naša realnost te nema nekog efektivnog načina da to brzo promijenimo.
Postoji više razloga zašto je ekonomija koja se više oslanja na prerađivačku industriju robusnija. Kao prvo, prerađivačka industrija u velikoj mjeri sudjeluje u međunarodnoj razmjeni, što znači da njihova potražnja za proizvodima ne ovisi toliko o lokalnoj potražnji. Usluge koje spadaju u ono što zovemo non-tradable dobra i usluge, kojima se ne trguje, nažalost, ne mogu sudjelovati u međunarodnoj razmjeni, osim u slučaju turizma i prijevoza. Kao drugo, prerađivačka industrija može nastaviti s proizvodnjom i gomilati zalihe za prodaju na, primjerice, udaljenim tržištima, što u slučaju usluga nije moguće. Usluge ne možete skladištiti - ako potražnja za njima padne i ostane niska, te kompanije ubrzo bankrotiraju i ti poslovi bivaju odmah uništeni, nekada i nepovratno, ako je riječ o mikro i malom poduzetništvu u uslužnim djelatnostima.
Ovi brojevi još pokazuju jednu bitnu stvar, a to je da čak i kada je sve otvoreno, kao što je bio slučaj usred turističke sezone, svejedno je pad aktivnosti u tom sektoru bio izniman. Nadam se da će sada svima biti jasno da su u ekonomiji najbitnija očekivanja; ako su ona pesimistična, potrošnje i proizvodnje neće biti, bez obzira na lockdown.
To ostavlja pitanje - koja je točno svrha lockdowna (osim da pokušate spriječiti širenje) kada ljudi i bez njega mijenjaju navike? Ne bi li bilo bolje da odluku o zatvaranju donesu sami vlasnici restorana i kafića, ako im je promet dovoljno pao da više ne mogu pokrivati gubitke? Čim se država petlja u zatvaranje određenih objekata (restorani i kafići), a ostavlja otvorenima druge objekte (šoping-centri), povlači se pitanje da li se time krši pravo tržišnog natjecanja zajamčeno Ustavom? Odgovor je vrlo vjerojatno - da", kazala je Indexu Vedrana Pribičević.
Šaravanja: Nadam se da pad u ovoj godini neće biti preko 10 posto
"Pad BDP-a od 10 posto u trećem kvartalu u skladu je s mojim očekivanjima. Turizam nas je ipak povukao u trećem tromjesečju iako je sezona bila slabija nego ranijih godina. Ipak, u usporedbi s očekivanjima u prvom dijelu godine, kada se mislilo da od turizma neće ništa ni biti u ovoj godini, turistička je sezona bila bolja. Može se reći da bi pad BDP-a u trećem tromjesečju bez turizma bio još i veći.
Na razini cijele godine očekujem pad BDP-a od osam posto. Međutim, kako kraj godine dočekujemo praktično u lockdownu, prijete rizici da taj pad bude i nešto veći. Ipak, vjerujem da se neće ostvariti prognoze koje su govorile o padu hrvatskog BDP-a u ovoj godini od preko devet ili 10 posto.
Unatoč tome, već sada se može reći da će oporavak biti spor, kako u Hrvatskoj tako i u svijetu", komentirao je Goran Šaravanja, makroekonomist.
Živković Matijević: Hrvatska je s realnom godišnjom stopom pada od 10 posto zabilježila najsnažniji pad
"Prema prvoj procjeni BDP-a koju je DZS danas objavio, kontrakcija gospodarstva nastavljena je i tijekom trećeg tromjesečja iako sporijom dinamikom u odnosu na tromjesečje ranije. Realna godišnja stopa pada iznosila je 10 posto prema originalnim podacima, što je u skladu s našim očekivanjima. Pri tome je pad zabilježen kod svih sastavnica BDP-a, s izuzetkom državne potrošnje koja je u promatranom razdoblju jedina zabilježila rast ublažavajući negativna kretanja. Realni godišnji pad od 10 posto drugi je najveći realni pad od 1995. godine, kad se počela provoditi tromjesečna procjena BDP-a.
Sezonski prilagođeni tromjesečni BDP u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje pozitivnu stopu promjene od 6.9 posto, što je bilo i očekivano budući da je već s popuštanjem mjera tijekom lipnja, a osobito tijekom ljetnih mjeseci, došlo do opravka većine djelatnosti. U odnosu na isto tromjesečje 2019. BDP je realno niži također za 10 posto.
Na navedena kretanja upućivale su objave visokofrekventnih pokazatelja za treće tromjesečje u kojem je trgovina na malo realno bila niža 7.6 posto na godišnjoj razini, dok je industrijska proizvodnja u istom periodu godišnje pala 1.3 posto, ali i indikatori povjerenja potrošača koji su nakon oporavka u srpnju i kolovozu već u rujnu zabilježili pogoršanje."
"Uslužne djelatnosti nisu uspjele nadomjestiti gubitke"
"Posljedica je to dominantno kretanja u uslužnim djelatnostima, koja ni tijekom ljetnih mjeseci nisu uspjela nadomjestiti gubitke prouzrokovane zatvaranjem gospodarstva, a i turistička potrošnja zamjetno je niža na godišnjoj razini. Stoga je pad predvođen padom izvoza, i to usluga, te je uz smanjenje osobne potrošnje najveći negativan doprinos smanjenju obujma BDP-a u trećem tromjesečju došao upravo od pada izvoza roba i usluga. Naime, iako su rezultati turističkih dolazaka i noćenja donijeli pozitivno iznenađenje, budući da je tijekom srpnja i kolovoza ostvareno gotovo 50 odnosno 60 posto prošlogodišnjeg rezultata, potrošnja turista zasigurno je bila suzdržanija. Dodatno, već sredinom kolovoza preporuke i mjere s nekih naših najvažnijih emitivnih tržišta otežale su putovanja i naglo skratile sezonu.
U takvim uvjetima najveća sastavnica BDP-a, potrošnja kućanstava, zabilježila je pad od 7.5 posto, bruto investicije u fiksni kapital tri posto, dok su izvoz roba i usluga u trećem tromjesečju 2020. bili realno niži za 32.3 posto odnosno 14.1 posto. Jedina sastavnica BDP-a s rashodne strane koja je zabilježila rast bila je državna potrošnja, i to 1.5 posto godišnje."
"Gospodarstva Bugarske i Češke pala su u istom razdoblju realno za 5.2 posto"
"U usporedbi sa zemljama u okruženju, Hrvatska je s realnom godišnjom stopom pada od 10 posto zabilježila najsnažniji pad. Primjerice, gospodarstva Bugarske i Češke pala su u istom razdoblju realno za 5.2 posto odnosno 5.8 posto godišnje, dok su stope pada u Poljskoj i Rumunjskoj iznosile 2 posto odnosno šest posto, a u Slovačkoj je zabilježen pad od 2.2 posto.
Na razini cijele 2020. godine ostajemo pri našim očekivanjima o padu za 9.4 posto uslijed snažnog pada izvoza roba i usluga te svih sastavnica domaće potražnje, izuzev državne potrošnje. Pri tome naglašavamo kako je posljednje pooštravanje epidemioloških mjera već uključeno u naša očekivanja te ne očekujemo kako će taj potez dodatno nepovoljno utjecati na naše prognoze", komentar je Zrinke Živković Matijević, makroekonomistice Raiffeisena.
HGK:
Zbog utjecaja turističke sezone treći kvartal je nešto značajniji za hrvatsko gospodarstvo od ostalih kvartala jer se u njemu ostvaruje oko 28 % godišnje vrijednosti BDP-a te približno 40 % godišnje vrijednosti izvoza roba i usluga. Stoga su se s posebnom pažnjom očekivali danas objavljeni podaci o kretanju BDP-a u tom kvartalu, kažu iz HGK.
"Ti podaci pokazuju da je pod utjecajem pandemije i prvenstveno znatno lošijih ostvarenja u turizmu BDP na godišnjoj razini pao za 10 %. Pritom je očekivano najveći negativan utjecaj imao realni pad vrijednosti izvoza usluga od 32.3 %, a potom i pad osobne potrošnje, odnosno potrošnje stanovništva od 7.5 %. S druge strane, proizvodna metoda obračuna BDP-a pokazuje da je pod utjecajem takvog kretanja potražnje daleko najveći utjecaj na pad bruto dodane vrijednosti ili pojednostavljeno, proizvodnje, imala grupa djelatnosti koja objedinjuje trgovinu na veliko i malo, prijevoz, ugostiteljstvo te usluge smještaja čiji je BDV smanjen 24.4 %. Bruto dodana vrijednost prerađivačke industrije istodobno je u drugom kvartalu smanjena za neznatnih 1.6 %", stoji u priopćenju HGK.
"S obzirom na to da je u prvom ovogodišnjem kvartalu ostvaren tek neznatan rast BDP-a, a u drugom izražen pad od čak 15.4 %, ukupan pad na razini prva tri kvartala iznosio je 8.8 % i približio se procijenjenom padu za cijelu godinu, koji bi prema zadnjoj procjeni Ministarstva financija trebao iznositi 8.0 %, a prema zadnjoj procjeni Europske komisije -9,6 %.
Daleko najveći negativan utjecaj na kretanje BDP-a u prva tri kvartala imao je realni pad izvoza usluga od čak 47.1 %, a potom i realni pad osobne potrošnje koja čini oko 40 % ukupne potražnje od 7.1 %. Na pad izvoza usluga utjecala su daleko manja ostvarenja u turizmu, dok je na pad osobne potrošnje najviše utjecalo zatvaranje gospodarstva u drugom kvartalu te znatno smanjivanje sklonosti potrošnji zbog nesigurnosti izazvane pandemijom. Tako je uz lagani nastavak rasta neto plaća i umjereno negativne trendove na tržištu rada, zahvaljujući mjerama vlade RH za očuvanje radnih mjesta, nakon ožujka došlo do znatnog usporavanja kreditne aktivnosti prema stanovništvu.
Pored smanjivanja ovih kategorija potražnje zabilježen je i pad bruto investicija u fiksni kapital za 5.2 %, a povećano je stanje zaliha te državna potrošnja za 2.2 %. Smanjivanje ukupne potražnje je dovelo do smanjivanja proizvodnje roba i usluga, pri čemu je najveći pad zabilježen kod trgovine na veliko i malo, prijevoza te ugostiteljstva, ali i do smanjivanja realne vrijednosti uvoza roba i usluga od 15.8 %. Međutim, kod većeg broja djelatnosti zabilježen je rast, pri čemu su najviše stope od oko četiri posto zabilježene kod informacija i komunikacija te građevinarstva.
"Situacija u hrvatskom gospodarstvu u ovoj godini loša"
Svi ovi trendovi približno su odgovarali kretanjima na globalnoj razini, kao i kretanjima na razini EU. Točnije, gospodarska aktivnost na razini Europske unije smanjena je u prva tri kvartala za 7.0 %, pri čemu je kod svih dvadeset članica za koje su dostupni podaci došlo do pada BDP-a. Pritom je najveći pad od 11.5 % zabilježen u Španjolskoj, a najmanji od 1.4 % u Litvi. Sve članice pogođene su pandemijom i padom domaće i inozemne potražnje, a također ih je obilježila i smanjena sklonost potrošnji. Prema podacima Eurostata, sezonski prilagođena stopa štednje stanovništva EU u odnosu na prethodni kvartal je u drugom kvartalu skočila na 23.9 %, daleko najvišu kvartalnu razinu u razdoblju od početka 2008. godine za koji su dostupni podaci, dok je istodobno stopa investiranja bila najniža, a pad potrošnje per capita daleko najizraženiji.
Dakle, i današnji podaci o kretanju BDP-a pokazali su da je situacija u hrvatskom gospodarstvu u ovoj godini loša, ali je u skladu s očekivanjima i posljedicama pandemije, te u skladu s kretanjima u globalnom okruženju", komentar je HGK.