GLAVNI tužitelj Međunarodnog suda u Haagu za ratne zločine Serge Brammertz ponovno je u Hrvatskoj u dvodnevnom radnom posjetu pred redovno izvješće koje podnosi pred Vijećem sigurnosti UN-a sljedeći mjesec.
Nakon Brammertzova zadnjeg susreta blokada
Pred Brammertzom široka je lepeza pitanja i tema razgovora s predstavnicima hrvatske Vlade od onih vezanih za suradnju hrvatskih vlasti s Haagom, o poglavlju "Pravosuđe i ljudska prava" koje je blokirano od grupe zemalja zbog nedovoljne suradnje s međunarodnim sudom pa do govora o suđenju hrvatskim generalima Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku te o drugim pitanjima vezanim za izlaznu strategiju Haškog suda.
Danas se, prema najavljenom protokolu prvo sastao s potpredsjednicom Vlade Jadrankom Kosor, a Brammertz je najavio kako će u dva dana stići i na regionalnu konferenciju državnih odvjetnika i tužitelja zaduženih za ratne zločine koja će se održati na Brijunima.
Nemamo, ali se nadamo plusu
Nakon sastanka s potpredsjednicom Kosor, novinari su obaviješteni kako se opet razgovaralo o topničkim dnevnicima. U svojevrsnoj reprizi razgovora u veljači, Kosor je naglasila kako službeni Zagreba nema razloga takve dokumente skrivati.
"Učinili smo sve što je bilo u našoj moći da rasvijetlimo slučaj oko dokumenata a na tom su radili Vlada i Ministarstvo obrane. Naime, obavli smo istragu oko dnevnika odnosno od nas se tražilo da ili pronađemo dokumente koje oni traže ili do se do kraja ustanovi sudbina dokumenata. Mi smo to učinili i pripremili izvješće", naglasila je Kosor. Potpredsjednica vlade baš kao i u veljači bila je optimistična te rekla kao se nada pozitivnom izvješću glavnog tužitelja.
Glavni tužitelj najavio je kako će i s ostalim predstavnicima hrvatskih vlasti govoriti o istoj temi, a pretpostavlja se kako će se susrest s ministrom pravosuđa Šimonovićem.
Igrokaz "Ne, Možda, Da"
No, zanimljivo je ovom prigodom podsjetiti se kako je za Hrvatsku neslavno prošao njegov posjet u veljači ove godine nakon koje je uslijedila blokada Hrvatske u pretpristupnim pregovorima za ulazak u Europsku uniju.
Tada je Brammertz došao u Zagreb s isključivom misijom da pokuša uvjeriti hrvatsku Vladu da isporuči preostale dokumente u sklopu suđenja generalima Gotovini, Markaču i Čermaku. U veljači potpredsjednica Kosor rezolutno mu je rekla kako Hrvatska ništa ne skriva i nema topničke dnevnike koje Haški sud traži u sklopu suđenja hrvatskim generalima.
Brammertz je odlazeći iz Zagreba jedino rekao kako je Hrvatskoj u interesu da ispuni sve zahtjeve Haškog suda jer o suradnji s tim tijelom ovisi ulazak u Europsku uniju. Nakon što je Brammertz otišao postalo je razvidno kako bi se Hrvatska mogla biti blokirana u pregovorima za ulazak u Europsku uniju, a što je tada premijer Ivo Sanader rezolutno odbijao kao mogućnost.
Sedam dana nakon odlaska iz Zagreba, ministar pravosuđa Ivan Šimonović sastaje se s Brammertzom u Bruxellesu, najavljujući bitan preokret oko topničkih dnevnika. Naime, tada je rekao kako oni možda postoje. No, ni to nije bilo dovoljno, pa je Šimonović nakon pet dana svoju izjavu prepravio kako topnički dnevnici sasvim sigurno postoje. Na koncu je hrvatska priznala 23 dokumenta iz razdoblja Oluje, no Haag smatra kako ih treba biti oko sto.
Blokada traje već više od tri mjeseca
Nakon cijelog igrokaza u 15 dana od odlučnog "Ne", preko "Možda", pa do "Da" glavni haaški tužitelj Brammertz na Odboru stalnih predstavnika (COREPER) Vijeća Europske unije, na kojemu se raspravljalo o otvaranju pregovaračkoga poglavlja Pravosuđe i temeljna prava dao je negativnu ocjenu suradnje Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY). Hrvatska je ubrzo blokirana u tom poglavlju od strane Velike Britanije i Nizozemske, a Sanader je tada napao novinare kako lažu te da nema blokade, već da su to rezerve koje će se riješiti za desetak dana.
Hrvatska je blokirana već više od tri mjeseca.
I.Ć.
Foto: AFP (Arhiva)/ Miroslav Kiš, Goran Mehkek(Cropix)