ANALIZA MMF-A Veći porezi bogatima na Zapadu neće naštetiti gospodarskom rastu

Foto: 123rf, MMF

MEĐUNARODNI Monetarni Fond (MMF) objavio je svoj utjecajni polugodišnji Fiskalni monitor, u kojem se napose bavi temom nejednakosti u društvima svijeta.

Zanimljivo je da MMF u svojoj stručnoj analizi na 60 stranica upozorava kako bi se trebalo početi razmišljati o uvođenju univerzalnog temeljnog dohotka za građane i konstatira da empirijski podaci ne podržavaju stav kako bi veći porezi bogatima u zapadnim državama doveli do pada gospodarskog rasta. MMF zaključuje da bi viši porezi najbogatijim u društvu doveli do smanjivanja nejednakosti te da ne bi imali negativnih posljedica na ekonomiju.

MMF ne navodi konkretne države u svojoj analizi, ali naglašava da se otišlo predaleko u smanjivanju poreza najbogatijima te da je povećanje poreza za tu skupinu potrebno kako bi se zaustavilo povećanje nejednakosti. Zaključuju da je jedan od razloga povećanja nejednakosti u protekla tri desetljeća na Zapadu pogrešna porezna politika, u kojoj se najviše rasteretilo tzv. 1 posto najbogatijih te da je potrebno vratiti se snažnije ideji progresivnog oporezivanja.

Zbog sve veće nejednakosti nastaje otpor globalizaciji

Dapače, zapadna ekonomska politika proteklih desetljeća ne samo da je povećala nejednakost u društvima na Zapadu, nego je i razlog aktualnog otpora globalizaciji, smatraju u MMF-u.

“Pretjerani nivoi nejednakosti mogu erodirati društvenu koheziju, dovesti do političke polarizacije i u konačnici uzrokovati niži ekonomski rast, no je li nejednakost pretjerana ovisi o specifičnim faktorima za različite zemlje, uključujući i kontekst rasta u kojem se nejednakost povećava kao i društvene preference”, ističe MMF u svojoj analizi i naglašava da se nejednakost, globalno gledajući, smanjila u protekla tri desetljeća, ali da se unutar nekih nacionalnih granica zato znatno povećala.

Univerzalni temeljni dohodak

Nadalje, u analizi MMF-a navodi se kako bi univerzalni temeljni dohodak mogao biti najbolja opcija za ekonomski poredak u budućnosti. Pojašnjava se kako je došlo do stabilizacije ekonomija, s obzirom na razmjere promjena koje se događaju te se univerzalni temeljni dohodak razmatra kao realna i jedina optimalna opcija za suvremene ekonomije u nadolazećem razdoblju.

MMF ovime i sugerira kako je pretpostavka da će nove tehnologije stvarati i nova radna mjesta upitna. Ističe se da bi univerzalni temeljni dohodak mogao biti i dobar alat u tome da se suzbije sve veća nesigurnost prihoda građana, koja je između ostaloga rezultat galopirajuće automatizacije.

Treći alat kojim bi se mogla smanjiti ekonomska nejednakost je više javnih investicija u programe kojima bi se smanjila zdravstvene i obrazovne razlike među građanima. Konkretno, MMF naglašava da bi trebalo proširiti pristup građana zdravstvenom osiguranju i kvalitetnom obrazovanju te da bi države trebale na zdravstvo i obrazovanje trošiti više ako žele smanjiti nejednakosti u društvu.

Britanski laburisti se sada pozivaju na MMF

MMF je izazvao dosta pozornost ovom analizom, s obzirom na to da je s jedne strane temu nejednakosti stavio u središte svojeg interesa, upozoravajući kako njen rast na Zapadu može dovesti do trajno negativnih posljedica, uključujući i gospodarski pad. S druge strane, MMF je kao rješenja problema nejednakosti ponudio tri opcije koje dosad baš i nije vatreno zagovarao.

Znakovito je da su se na ovu analizu MMF-a odmah pozvali britanski laburisti kao argument da je njihov prijedlog poreznog sustava više fer od onoga što zagovaraju vladajući konzervativci premijerke Therese May.