"NE ČUDI nas što Svjetska banka iznosi mišljenje o ekonomskim posljedicama ovoga rebalansa, i da pri tome ulazi u pitanja pravde i društvenog morala, sugerirajući raspodjelu tereta krize na štetu rada, umirovljenika i običnih ljudi, a u korist kapitala. To Svjetska banka radi godinama sukladno mantrama koje više ne prolaze niti u zemlji njenog sjedišta", stoji u priopćenju Matice hrvatskih sindikata koje potpisuje Vilim Ribić.
Ribića naročito zaprepašćuje, navodi dalje, trenutak u kojem to čini. "Time Svjetska banka pokušava utjecati na unutarnja pitanja hrvatskog društva ex ante, a ne kao što je to do sada bio slučaj ex post, kao analitičar ekonomskih zbivanja, što je poželjno i prihvatljivo čak i kada ta zbivanja promatra iz uskog neoliberalnog koncepta", zaključuje Ribić navodeći kako "ovakvom intervencijom Svjetska banka pokazuje otvorenu aspiraciju da "vrši pritisak na politiku i njene odluke u jednoj nezavisnoj državi".
"Hrvatska javna potrošnja je niska u usporedbi s drugim zemljama"
Ribić u obrani Vladinog rebalansa posebno ističe kako ga iznenađuje "prikrivena sugestija o visokoj javnoj potrošnji". On smatra da to ne odgovara stvarnosti jer je hrvatska javna potrošnja među nižima u usporedbi s drugim europskim zemljama, kao i to da "povećanjem javne potrošnje mnoge zemlje pronalaze način izlaska iz krize".
Teze o prekomjernoj javnoj potrošnji i prevelikom poreznom opterećenju Ribić ocjenjuje sukladnima onima koje "Svjetska banka i MMF godinama pronose u mnogim zemljama koje nemaju političke i stručne kapacitete za originalnu ekonomsku politiku primjerenu vlastitim okolnostima". "Takva zemlja na žalost je i RH. Danas je prilično da su u takvim zemljama rezultati njihovih ekonomskih paradigmi krajnje dvojbeni", zaključuju iz MHS-a.