Mladi tim robotičara iz riječke Gimnazije Andrije Mohorovičića jedini u Hrvatskoj prijavio su se na prestižno međunarodno natjecanje First Robotics Competition i treba im pomoć.
Naime, ovogodišnje natjecanje održava se u New Yorku što zahtijeva značajnu količinu financijskih sredstava koju trebaju prikupiti isključivo kroz donacije. U svom dosadašnjem radu postigli su niz zapaženih rezultata, a najistaknutije je prošlogodišnje peto mjesto na natjecanju održanom u Istanbulu.
Ako im želite pomoći i donirati, možete ih kontaktirati putem njihovog službenog mejla info@crobotics.info ili putem društvenih mreža. Instagram: @crobotics_ i Facebook: Crobotics Team.
Crobotics tim je 2017. godine osnovao Borna Massari, učenik riječke gimnazije, te je uz pomoć šest drugih učenika, profesora Patricije Nikolaus i Gorana Bonete sastavio tim koji je iduće godine otputovao na natjecanje u New York i osvojio dvije nagrade.
Prvi put na natjecanju su nastupili 2018. godine kada su odvojili dvije nagrade za trud i organizaciju međunarodnog tima. Dvije godine kasnije bili su na natjecanju u Istanbulu, godinu kasnije održano je online zbog pandemije koronavirusa, a sljedeće nisu uspjeli skupiti dovoljno novca za odlazak. No prošle godine vratili su se jaki i u Istanbulu postigli dosad najbolji rezultat, ranije spomenuto peto mjesto.
FIRST (For Inspiration and Recognition of Science and Technology) neprofitna je organizacija posvećena nadahnuću učenika i popularizaciji znanosti, tehnologije i inženjerstva u svijetu.
Sponzoriraju je neke od vodećih svjetskih tehnoloških kompanija poput General Motorsa, Motorole, Googlea, Chryslera, NASA-e, Boeinga... Natjecanje na koje su se prijavili riječki gimnazijalci na težinskoj je razini fakulteta.
Roboti se natječu u izazovima koji su slični sportovima, a svake godine igra je različita. Timovi se natječu na regionalnim događajima, a zatim najbolji idu na svjetsko prvenstvo koje se svake godine održava u travnju.
Svaki tim funkcionira kao mala kompanija, ne samo da moraju sastaviti složen proizvod, u ovom slučaju robot, već i razvijaju poslovni plan, upravljaju financijama i pripremaju godišnje izvješće. Imaju čak i PR tim koji je zadužen za prezentaciju cijelog projekta u medijima.
Riječka ekipa danas broji tridesetak članova i podijeljena je na četiri odjela: mehaničari, elektroničari, programeri i PR tim. Nema striktne podjele, već svi rade zajedno i dijele znanja i vještine.
Razgovarali smo s profesorom informatike Goranom Bonetom koji je dio tima Crobotics. Rekao nam je da su troškovi za odlazak na ovo natjecanje zapravo veliki jer takvog natjecanja nema u Europskoj uniji pa onda putovanje po svijetu košta.
"To je problem jer onda odlazak u države poput Turske, Izraela i u New York gdje smo već bili puno košta. Mi robot koji su učenici napravili moramo uvesti i izvesti iz svake te države, platiti carinu, špeditera, platiti njegov prijevoz... Priča se o tome da će se u narednim godinama natjecanje održati i u EU", priča nam Boneta.
Pitali smo ga i što je tema ovogodišnjeg natjecanja i što njihov robot može.
"Robot je ubiti sofisticirani viličar koji se preko WIFI-ja upravlja joystickom. Ove godine tema je Crescendo, pa se iz imena može naslutiti da je zadatak povezan s glazbom. Tako naš robot skuplja prstenove koji su zapravo u nekom obliku note i to radi s poda ili iz zraka i onda ih lansira u koš ili odlaže u kutiju. Ako pogodi, stvara se melodija i za to se dobivaju bodovi. U početku natjecanja, robot je samostalan, nekih 15-ak sekundi, za što se također dobivaju bodovi. Samo natjecanje je vrlo dinamično i zadatak je skupiti što više bodova kroz razne robotske radnje", govori Boneta.
Na koncu smo ga pitali o financiranju.
"Moram istaknuti da nam je Primorsko-goranska županija, kao osnivač Gimazije Andrije Mohorovičića u Rijeci, u potpunosti platila koatizaciju za natjecanje što iznosi negdje oko sedam tisuća eura. Predviđeni budžet je oko 35.000 eura u što je uključena carina, uvoz, izvoz, prijevoz robota te smještaj. Učenici kontaktiranjem firmi i prezentacijom u medijima zapravo traže donacije i sponzorstva kako bi se taj financijski teret olakšao.
Primjerice, jedna tiskara nam je pomogla u vidu promidžbenog materijala, donirali su nam bedževe, kemijske i naljepnice čime su nam pomogli u promociji, ne samo tima, već škole, grada, županije, a u konačnici i države", zaključuje Boneta.