NOVE ANALIZE drevnog fosila, pronađenog prije sedam desetljeća, pokazale su da je to najstarije stvorenje koje se može smatrati životinjom.
Čudno kao vanzemaljci
Fosil star 558 milijuna godina, nazvan Dickinsonia, pronađen je još 1940-ih, međutim, dugo godina nitko nije mogao odrediti čak ni je li biljka, životinja ili nakupina bakterija. Smatra se jednim od najzanimljivijih u skupini većih, složenijih organizama mekog tijela iz razdoblja ediakarana kojim su dominirali jednostanični i jednostavni organizmi poznati kao ediakaranska biota.
Imali su ovalno, plosnato tijelo promjera od nekoliko milimetara do 1,4 metra, a u njihovim okaminama jasno se vide simetrične strukture koje nalikuju na rebra.
Kada su prvi put otkriveni, izgledali su toliko neobično da su ih znanstvenici usporedili sa stvorenjima s drugih planeta. Neki paleontolozi, među kojima i Reg Sprigg, koji ih je prvi otkrio, svrstali su ih u životinje, pretke poznatijih vrsta koje su se pojavile tijekom kasnije kambrijske eksplozije života. Drugi su ih svrstavali u gigantske protokiste, stvorenja nalik amebama, u kolonije bakterija, lišajeve ili pak u potpuno izumrle vrste života.
CSI ideja
No, geokemičar Ilya Bobrovskiy s Australian National University, nedavno je došao na ideju kako razriješiti ovu višegodišnju enigmu. Tijekom promatranja fosila pod mikroskopom uočio je izražene tamne slojeve i shvatio da je riječ o organskim spojevima koji su ostali zarobljeni u sedimentu čak i nakon što su se fosilizirani organizmi potpuno razgradili. Velike, složene molekule poput DNA ne mogu se očuvati dugo nakon smrti živih bića, međutim, neke manje i stabilnije mogu.
Bobrovskiy je odlučio pokušati izvući te molekule, koliko god se to u početku činilo neizvedivim pa čak i apsurdnim. Bio je vođen idejom da se životinje mogu razlikovati od biljaka, lišajeva, jednostaničnih organizama pa čak i drugih životinja po nekim karakterističnim spojevima.
Karakteristični steroidi
Bobrovskiy je okušao svoju sreću na osam novijih fosila Dickinsonia pronađenih u ruskom Bijelom moru i, na svoje vlastito iznenađenje, uspio. Koristeći otapala izdvojio je organske molekule koje je potom analizirao nastojeći pronaći tragove specifične skupine steroida.
Steroidi se obično povezuju sa sredstvima za povećanje mišićne mase, no riječ je o značajno široj skupini spojeva koji se mogu pronaći u stanicama gotovo svih složenih stvorenja uključujući životinje, protiste i gljive. Različita živa bića u svojim organizmima sadrže različite steroide koji su svojstveni njima i razlikuju ih od drugih vrsta.
Prema časopisu Science, Bobrovskiy je utvrdio da su sedimenti kojima su okruženi fosili Dickinsonia bogati stigmasteroidima, koji su karakteristični za zelene alge. Međutim, steroidi pronađeni u samom fosilu bili su gotovo isključivo kolesteroidi, karakteristični za životinje. Ovaj rezultat isključio je svaku mogućnost da je Dickinsonia lišaj ili protista, jer ove dvije skupine stvaraju bitno drugačije steroide, ili pak da je riječ o koloniji bakterija jer one uopće ne stvaraju steroide. Jedina skupina koja stvara kolesteroide su životinje, što, naravno, uključuje i ljude.
Nadao se nečemu još čudnijem
Prema pisanju Atlantica, Bobrovskiy je bio gotovo razočaran otkrićem jer se nadao da će naići na nešto još neobičnije.
Nalaz sugerira da bi Dickinsonia mogao biti predak kasnijih životinja, no ne isključuje mogućnost da je ta vrsta izumrla da bi se životinje kasnije pojavile iznova. Što je od toga točno, možda pokažu neka nova istraživanja. U svakom slučaju studija pokazuje da životinje imaju korijene koji sežu dalje u prošlost nego što se to do sada mislilo.