MINISTARSTVO financija SAD-a je zabranilo Rusiji da sa svojih računa u američkim bankama plaća dugove u dolarima, točnije dugove po kuponskim isplatama na obveznice i samih otplata dugova po dospijeću obveznica, od 4. travnja.
Odluka je stupila na snagu nakon vijesti o zločinima koje je navodno ruska vojska počinila u Buči, gradu nedaleko od Kijeva, dokazi kojih su se pojavili nakon povlačenja ruske vojske iz opsade Kijeva. Još nema potvrde da je nova sankcija povezana s tim.
Do sada je u sankcijama ostavljen prostor da inozemni imatelji ruskih obveznica, posebno oni iz SAD-a, mogu primati uplate iz Rusije na ime ruskog duga po kuponskim isplatama ili dospijeća roka obveznica. A Rusija i državne kompanije iz Rusije su do sada uredno vraćale te dugove u dolarima, eurima ili nekoj drugoj valuti.
Ruska energetska kompanija Gazprom je 7. ožujka izvršila svoje obveze po dospijeću obveznice od 1.3 milijarde dolara, a 9. ožujka je dug od 2 milijarde dolara po dospijeću obveznice vratila naftna kompanija Rosneft. Isplate su izvršene u dolarima iako su nastupile nekoliko dana nakon Putinove izjave da će se dugovi u stranim valutama vraćati u rubljima.
SAD ovime pokušava gurnuti Rusiju u bankrot
Time se Rusija umjetno gura u bankrot. Točnije, radikalno joj smanjuje manevarski prostor za izbjegavanje bankrota i pokušava je financijski "izgladniti". Iako je većina inozemnih rezervi Središnje banke Rusije zamrznuta, čime se onemogućilo da prodaje dolare i eure na domaćem tržištu i time održava tečaj rublja, računi same države Rusije nisu zamrznuti upravo zbog toga da bi mogla vraćati dugove. Naime, monetarna vlast (Središnja banka) i fiskalna vlast (sama država tj. vlada) su odvojene.
Rusija je u par dana uništila samu sebe
Sada joj ostaju samo tri opcije, od kojih je jedna prestanak plaćanja svih dugova, tj. bankrot. Druga opcija je da Rusija mora slati dolarske rezerve direktno iz same države, a ne s računa koji su već postojali u američkim bankama kao do sada. Treća je da nove prihode u dolarima, uglavnom od izvoza nafte i plina, troši za podmirenje tih dugova.
Bankrot je neprihvatljiv Rusiji jer bi se time pokazala ekonomska i politička slabost, a druge dvije opcije stavljaju dodatan pritisak na nacionalnu valutu rubalj, čiji se tečaj održava kombinacijom politika. U te politike spada zahtjev da izvoznici moraju 80 posto svojih prihoda u eurima, dolarima i drugim valutama pretvoriti u rublje, čime preuzimaju ulogu Središnje banke Rusije u održavanju tečaja rublja, koja to nije mogla raditi zbog zamrznutih inozemnih pričuva.
Dok pokušava okupirati Ukrajinu, u ekonomskom ratu je Rusija u defenzivi
Paralelno s konvencionalnim ratom u Ukrajini se odvija i ekonomski rat, između Rusije na jednoj strani te EU, SAD-a i saveznika na drugoj. Jedna od "fronti" u tom ratu je pitanje valute plaćanja za rusku naftu i plin, a Putin je još 23. ožujka najavio da će Rusija primati samo vlastitu nacionalnu valutu, rubalj, za plaćanje tih energenata.
Nakon više od dva tjedna prijetnji i s jedne i s druge strane je ipak popustila Rusija, tj. Putin i ništa se posebno nije dogodilo 1. travnja, a nafta i plin se još plaćaju u dolarima i eurima.
Zašto je Putin odustao od naplate ruske nafte i plina u rubljima?
Druga fronta je pitanje tečaja samog rublja. Od početka je Središnjoj banci Rusije zamrznuto pola od 640 milijardi dolara inozemnih rezervi, čime je onemogućena u održavanju tečaja rublja prema tim valutama. Zbog toga je rubalj naglo oslabio, ali je Rusija uvela politiku prema kojoj izvoznici moraju 80 posto svojih prihoda od izvoza konvertirati u rublje.
Uz to su uvedena ograničenja za izvlačenje dolara i eura iz Rusije, a prodaja rublja otežana. Te politike su uspješne pa se rubalj oporavio, iako se pojavila opasnost da se stvore dva tečaja rublja, službeni i onaj na "crnom" tržištu.
Treća fronta je pitanje sposobnosti i volje Rusije da vraća svoje dugove. Iako je na početku bilo problema s tim, pa je Rusija propustila platiti prvi dug koji je došao na naplatu po kuponskim isplatama, situacija se stabilizirala te Rusija i državne kompanije Rusije uspješno vraćaju svoje dugove u dolarima i eurima.
Najnoviji potez Ministarstva financija SAD-a je veliki udar na ovom frontu jer bi se nevraćanjem duga Rusija praktički našla u bankrotu, što bi joj naštetilo ekonomski, ali i politički.
Rusija otkupila veliki dio svog duga da ne mora plaćati u dolarima
4. travnja je Rusiji dolazilo na naplatu 2 milijarde dolara po dospijeću obveznice. Ali Rusija je prije roka dospijeća, još 29. ožujka, otkupila dvije trećine toga duga tj. 1.45 milijardi dolara. Sama obveznica je izdana još 2012. i po dospijeću je trebala biti plaćena u dolarima. Ovim potezom je izbjegnuto plaćanje u dolarima jer su vlasnici obveznice uglavnom domaći investitori koji su prihvatili plaćanje u rubljima prije samog dospijeća.
Financijski analitičari pretpostavljaju da je većina, ako ne i svi, investitora koji su prihvatili otkup obveznice prije roka dospijeća domaća jer rubalj više nije međunarodno konvertibilna valuta pa strani investitori nemaju interesa u tome da prihvate otplatu duga u rubljima.
Rusija nastavlja vraćati dugove u dolarima, cijene brzo rastu
Odluka Ministarstva financija SAD-a je spriječila Rusiju da vrati upravo ostatak iznosa koji nisu mogli otkupiti prije dospijeća 4. travnja, tj. ostalih 550 milijuna dolara, kojeg su vlasnici strani investitori, a koji nisu htjeli prihvatiti raniji otkup duga u rubljima jer nitko od investitora izvan Rusije ne želi rublje u zamjenu za dug u dolarima.
Uz to je trebalo biti plaćeno i 84 milijuna dolara na ime kuponskih isplata za obveznicu koja dospijeva 2042., također u dolarima.
Kao i u slučaju prve obveznice čija je kuponska isplata došla na naplatu nakon početka invazije na Ukrajinu, koju Rusija nije platila na vrijeme, postoji rok počeka od 30 dana. Zbog kašnjenja s plaćanjem kuponske isplate na tu obveznicu su se tada pojavili strahovi da Rusija ne želi vraćati svoje dugove, tj. da je de facto bankrotirala. Ali u vremenu počeka je dug ipak plaćen.
Sada će to biti teže jer je Ministarstvo financija SAD-a zabranilo Rusiji da za to koristi račune u američkim bankama, pa se to mora obaviti direktnim prijenosom iz Rusije. Time se smanjuju domaće dolarske rezerve ili se koriste svježi dolarski prihodi u dolarima od izvoza nafte i plina.
Rusija se opire sankcijama unatoč početnim problemima. Ali problemi su očiti
Ovo je veliki udarac za Rusiju iako se treba priznati da je do sada vješto izbjegavala probleme po pitanju duga i tečaja. Po pitanju ekonomskog rata Rusija je ipak u defenzivi, za razliku od pravog rata u Ukrajini, ali se za sada dosta dobro drži.
Da, blef oko zahtjeva za plaćanjem nafte i plina u rubljima nije uspio, što je bio praktički pokušaj protuudara. Njime se ne bi puno dobilo s ekonomske strane, ali bi bila snažna politička poruka.
Tečaj rublja se upotrebom inovativnih politika vratio u normalu iako ostaje za vidjeti hoće li se zbog tih istih inovativnih politika razviti paralelni tečaj na "crnom" tržištu, kao što se dogodilo u Iranu kada je sankcijama ciljan financijski sustav te države.
A dugove Rusija i njene državne kompanije još uspješno vraćaju unatoč početnom šoku s prvim propuštenim plaćanjem duga koji je dao naslutiti kako će Rusija bankrotirati. Milijarde duga u dolarima i eurima su već vraćene investitorima za Zapada.
Države ne bankrotiraju na isti način kao građani i kompanije, radi se o puno složenijem i dužem procesu. Uostalom, države su puno sigurniji, složeniji i moćniji subjekti, a njihov bankrot može pogurati u bankrot građane i kompanije. S razlogom je proces bankrota država kompleksan proces i pod svaku cijenu ga države pokušavaju izbjeći.
Vidjet ćemo kako će se Rusija prilagoditi novom udarcu SAD-a.