Sastali se ministri Hrvatske, Slovenije i Austrije. Žele rješenje za Schengen

Ilustracija: Kristina Stedul Fabac/PIXSELL

Slovenski ministar unutarnjih poslova Boštjan Poklukar izjavio je da će schengenski prostor ponovno biti potpuno funkcionalan tek kada se donese učinkovit pravni okvir sa što manje izuzetaka, prenijela je agencija STA.

Ministri iz Slovenije, Hrvatske i Austrije, članica Salzburškog foruma, razgovarali su u Brdu kod Kranja o funkcioniranju schengenske zone.

Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner je rekao da taj prostor trenutno ne funkcionira, a hrvatski Davor Božinović istaknuo da Hrvatska ima najdužu vanjsku granicu i uvjerio kolege da hrvatski policajci čine sve što mogu da bi je kontrolirali, navodi agencija.

"Da bi schengenski prostor funkcionirao, treba bolje kontrolirati vanjske granice"

Rješenja moraju biti navedena u legislativi koja među ostalim uključujući Pakt o migracijama, ali mora uključivati i izmjene Schengenskog pravilnika, rekao je Poklukar na konferenciji za novinare nakon sastanka. 

Da bi schengenski prostor funkcionirao, treba bolje kontrolirati vanjske granice, izjavio je Karner dodajući da bi Europska komisija trebala u to više investirati.

"Zemlje bi trebale bliskije surađivati"

Trojica ministara su se suglasila da njihove zemlje trebaju bliskije surađivati međusobno i s državama zapadnog Balkana u borbi protiv ilegalnih migracija i krijumčara, prenijela je agencija.

Na sastanku su bili i ministri iz Rumunjske i Bugarske kojima je Karner rekao da je Austrija spremna dopustiti njihovo priključenje šengenskoj zoni u zračnom prometu. 

Pojasnio bi da bi kopnene granice ostale u sadašnjem statusu i da Rumunjska i Bugarska ne bi službeno bile članice zone, ali bi se ukinula ograničenja u zračnom prometu u kojem sada nastaju gužve zbog provjere dokumenata. Odluka o ulasku dviju zemalja u "zračni schengen" je na Europskoj komisiji, dodao je.

Europski ministri unutarnjih poslova su u prosincu prošle godine odbili članstvo tih dviju zemalja, najviše zbog protivljenja Austrije, zbog porasta broja ilegalnih migranata tzv. balkanskom rutom.