Saudijska Arabija sa saveznicima raspravlja o ideji sklapanja pakta o nenapadanju između bliskoistočnih država i Irana, u sklopu razgovora o upravljanju regionalnim napetostima nakon što završi američko-izraelski rat protiv Islamske Republike. Prema riječima diplomata, Rijad kao potencijalni model razmatra Helsinški proces iz 1970-ih, kojim su ublažene napetosti u Europi tijekom Hladnog rata, a pakt o nenapadanju jedna je od nekoliko ideja o kojima se promišlja, piše Financial Times.
Strah od oslabljenog, ali ratobornijeg Irana
Zaljevske države osobito su zabrinute da će se nakon završetka sukoba i smanjenja velike američke vojne prisutnosti na svojim granicama suočiti s ranjenim, ali još ratobornijim islamskim režimom.
Helsinški sporazumi, koje su 1975. potpisali SAD, europske zemlje te Sovjetski Savez i njegovi saveznici, nastojali su riješiti sigurnosna pitanja i potaknuti gospodarsku suradnju između suparničkih sila. I ranije su se spominjali kao mogući model za Bliski istok, gdje susjedi Iran smatraju destabilizirajućom silom još od Islamske revolucije 1979. godine.
Potraga za novim sigurnosnim rješenjima
Višemjesečni rat stvorio je, međutim, novu potrebu za hitnim djelovanjem među arapskim i muslimanskim državama, potaknuvši ih da preispitaju svoje saveze i sigurnosnu strukturu regije.
Diplomati navode kako su brojne europske prijestolnice i institucije EU podržale saudijsku ideju te pozvale druge zaljevske zemlje da je podrže. Smatraju to najboljim načinom za izbjegavanje budućih sukoba i pružanje jamstava Teheranu da ni on neće biti napadnut.
U tijeku su tajni pregovori između SAD-a i Irana o sporazumu kojim bi se okončao rat i ponovno otvorio Hormuški tjesnac. Međutim, ti su pregovori usredotočeni na iranski nuklearni program, a ne na njegov arsenal projektila i bespilotnih letjelica ili na potporu regionalnim paravojnim skupinama, što su ključne brige arapskih država.
Izazovi i regionalne podjele
Jedan arapski diplomat rekao je da bi pakt o nenapadanju po uzoru na Helsinški proces pozdravila većina arapskih i muslimanskih država, kao i sam Iran, koji već dugo nastoji pokazati SAD-u i drugim zapadnim silama da bi regija trebala sama upravljati svojim poslovima.
"Sve ovisi o tome tko je uključen - u trenutnoj klimi ne možete za isti stol dovesti Iran i Izrael... bez Izraela bi to moglo biti kontraproduktivno jer se njega, nakon Irana, smatra najvećim izvorom sukoba", rekao je diplomat. "Ali Iran ne ide nikamo i zato Saudijci inzistiraju na tome."
Tijekom rata, Iran je uzvratio ispaljivanjem projektila i dronova na zaljevske države, gađajući energetska postrojenja i drugu civilnu infrastrukturu, čime je de facto zatvorio Hormuški tjesnac. Time je naglasio prijetnju koju predstavlja svojim manjim susjedima.
Neke arapske i muslimanske države, od kojih mnoge nemaju formalne odnose s Izraelom, sve su zabrinutije i zbog izraelskog vojnog djelovanja nakon napada Hamasa 7. listopada 2023. godine. Optužuju izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da je uvukao američkog predsjednika Donalda Trumpa u rat protiv kojeg su lobirale.
Mnoge od tih država sve više vide Izrael kao ratobornu i destabilizirajuću silu dok nastavlja s napadima na Hezbollah u Libanonu i Hamas u Gazi te drži pod okupacijom dijelove južne Sirije.
Različite vizije
Postoje i podjele među samim arapskim i muslimanskim državama, posebice između Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata, dvije najutjecajnije zaljevske zemlje, zbog sukobljenih vizija za regiju i gospodarskog suparništva.
UAE je tijekom rata zauzeo najtvrđi stav prema Iranu i kritizirao arapske institucije zbog preslabog odgovora na iransku agresiju. Jasno je dao do znanja da nakon rata namjerava dodatno ojačati odnose s Izraelom. Dvojica diplomata izrazila su sumnju bi li se UAE uopće želio pridružiti takvom sporazumu.
S druge strane, Saudijska Arabija i druge zaljevske države više su podržavale posredničke napore koje predvodi Pakistan kako bi se postigao dogovor između SAD-a i Irana o završetku rata. Kraljevina je dio rastućeg saveza s Pakistanom, s kojim je u rujnu potpisala pakt o uzajamnoj obrani, te s Turskom i Egiptom.
Diplomati kažu da će te države, iako nemaju formalni savez, vjerojatno produbiti obrambenu, vanjskopolitičku i gospodarsku suradnju nakon rata.
Pakistanski ministar obrane Khawaja Asif izjavio je u ponedjeljak da je Islamabad razradio prijedlog da se Katar i Turska pridruže saudijsko-pakistanskom obrambenom paktu kako bi se izgradio "gospodarski i obrambeni savez... koji će minimizirati ovisnost o silama izvan regije". Prema riječima jednog pakistanskog dužnosnika, ideja o proširenju obrambenog pakta prvi se put pojavila još prije rata.