Šef Voda: Katastrofa u BiH trebala bi imati minimalne posljedice za Metković i Opuzen

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL

Bosna i Hercegovina pogođena je katastrofalnim poplavama koje su odrezale brojne gradove. U Jablanici raste broj poginulih i nestalih. Vodostaji rijeka u Hrvatskoj, posebno oko Karlovca, također su u porastu; ceste su zatvorene, a kuće u Ogulinu su pod vodom.

Zoran Đuroković, generalni direktor Hrvatskih voda, ističe da bi katastrofa u BiH trebala imati minimalne posljedice za Metković i Opuzen. U razgovoru za središnji Dnevnik HTV-a iz Karlovca rekao je kako se situacija u Ogulinu polako poboljšava.

Kupa prijeti u Brodarcima

"Vodostaj u Đulinom ponoru počeo je opadati, što ukazuje na to da se voda povlači. Ugroženo je možda dvadesetak objekata, većinom podrumske prostorije, i situacija će se vrlo brzo, do jutra, stabilizirati.

Međutim, Dobra je donijela nove količine vode u Kupu, što je uzrokovalo dodatno povišenje razine vodostaja u Brodarcima, gdje Kupa prijeti prigradskom naselju Karlovca", izjavio je Đuroković.

Izgradnja ogulinske retencije kasni, a planirano je da bude završena do kraja sljedeće godine.

Ogulinska retencija poboljšava sigurnost

Đuroković je naglasio da, iako ne postoji apsolutna sigurnost s obzirom na klimatske promjene, ogulinska retencija značajno će unaprijediti zaštitu od poplava u tom području.

"Ovo je bio treći najviši vodostaj u povijesti rijeke Dobre u posljednjih 60 godina, a zahvaljujući radovima na Đulinom ponoru prije pet godina, povećali smo njegov kapacitet. Tako su štete u usporedbi s 2017. godinom znatno manje", rekao je za Dnevnik HTV-a.

"Najvažnije je da ćemo u narednim godinama dovršiti retenciju u Ogulinu, vrijednu 30 milijuna eura, koja će značajno smanjiti rizik od poplava u tom području", dodao je Đuroković.

"Situaciju s poplavama dodatno otežava protivljenje dijela mještana Brodaraca gdje se gradi zaštitni zid"

Također je komentirao situaciju u Brodarcima, gdje se dio mještana protivi gradnji zaštitnog zida, što dodatno otežava situaciju s poplavama.

"Gledajući povijesne cikluse i ekstremna povećanja hidroloških vrijednosti, znamo da će ovakvih poplavnih događaja biti sve više. Prije dvije godine dogodio se sličan incident, a očekujemo da će vodostaj u Brodarcima ponovo prijeći 500 cm, okružujući mnoge domove vodom.

Nažalost, neki mještani smatraju da prijetnja nije velika, ali oni su na višim kotama i nisu ugroženi. Ipak, ima mnogo kuća u nižim područjima koje trpe štete", pojasnio je. Dodao je da ne bi trebalo biti šteta u samom gradu.

"Izgradili smo 13 kilometara nasipa i zidova. Situacija je stabilna u područjima Logorište, Moštanje, Mala Švarča i Turanj, dok još neke dijelove Kušija treba završiti. Trenutno gradimo više od 9 kilometara, a natječaj za sustav u Brodarcima je pri kraju, što će donijeti novih 6 kilometara zaštite od poplava", kazao je Đuroković.

Aktivacija retencije Lonjsko polje

Također je aktivirana retencija Lonjsko polje zbog nabujale Save.

"Ne možemo ništa prepustiti slučaju. Dotok iz Slovenije bio je iznad 2000 kubnih metara u sekundi. Spajajući ga s Kupom koja se u Sisku ulijeva u Savu, puštanjem velikih količina savskih voda u Lonjsko polje smanjujemo razinu vodostaja u koritu rijeke Save, nastojeći stvoriti što niže vodostaje u Sisku i Petrinji radi lakše obrane od poplava", izjavio je Đuroković.

U Hrvatskoj Kostajnici postavljene su montažne barijere.

"One su se pokazale kao učinkovito rješenje. Prognoze su bile da će vodostaj doseći razinu oko 460 cm, ali očekujemo do 400 cm. Barijere su postavljene na visini koja ne šteti nikome, a jamče sigurnost građanima Hrvatske Kostajnice", poručio je.

"Ne očekujemo veće posljedice niti ugrozu u Donjoj Neretvi"

Osvrnuo se i na situaciju u Bosni i Hercegovini.

"Pratimo sve što dolazi iz uzvodnih područja susjednih zemalja, uključujući Mađarsku, Sloveniju i Bosnu i Hercegovinu. Nažalost, svjedočimo katastrofi koja se dogodila, ali ne očekujemo veće posljedice niti ugrozu u Donjoj Neretvi, odnosno na području Metkovića i Opuzena.

Naše kolege na splitskom području su u punoj pripravnosti i po potrebi će reagirati, ali trenutačne procjene ukazuju na to da ne bi trebalo biti veće ugroze na području Donje Neretve u Republici Hrvatskoj", zaključio je Đuroković za Dnevnik HTV-a.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.