IZGLEDA da je došlo do obrata u priči osmero Hrvata koji su u Zambiji uhićeni pod sumnjom na trgovinu djecom. Naime, ispostavilo se da nije istinita informacija da Kongo nije zemlja potpisnica Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi međunarodnog posvojenja.
>> Osmero Hrvata uhićeno u Zambiji zbog spornog posvajanja. Priča postaje sve čudnija
Upravo zbog toga što je Kongo potpisnik te Konvencije još od 2020. godine, procedura koju su proveli sudovi u RH i na temelju koje su djeca iz Konga dobila hrvatske papire - nije valjana i sudovi su pogriješili. S obzirom na to da Kongo od 1. travnja 2020. jest potpisnik Konvencije - odluku o posvajanju trebala su donijeti nadležna ministarstva, a ne sudovi.
Ovi zaključci proizlaze iz odgovora predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, koji je na pitanja N1 izvijestio o istrazi koju je proveo o postupanju sudskih tijela u ovom slučaju.
Što kaže šef Vrhovnog suda?
Odgovor predsjednika Vrhovnog suda donosimo u cijelosti:
“Općinski sudovi u Varaždinu i Zlataru su proveli izvanparnični postupak priznanja inozemne sudske odluke – odluke Suda za djecu i potvrde o pravomoćnosti te odluke, uz ovjereni prijevod.
Tom prilikom ovi sudovi su postupali prema općim pretpostavkama za priznanje strane sudske odluke te su rješenjima općinskih sudova odluke Suda u Demokratskoj Republici Kongo dobile pravnu snagu u Republici Hrvatskoj, dakle tim odlukama sudovi nisu rješavali o usvojenju djeteta, to je u nadležnosti upravnog tijela, stoga za odluku o priznanju inozemne strane odluke općinski sudovi nisu ni trebali zatražiti prethodno odobrenje Ministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.
Netočno je da Kongo nije potpisnik Haške konvencije
Nadležnost sudova u postupku priznanja strane sudske odluke je, dakle, isključiva. Međutim, istražujući ovu pravnu situaciju utvrdio sam da je netočna tvrdnja da Kongo nije potpisnik Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u području međudržavnog posvojenja.
Naime, Kongo je pristupio ovoj Konvenciji na dan 1. travnja 2020. godine i to je bitna pravna činjenica, s obzirom da je Republika Hrvatska članica ove Konvencije od 1. travnja 2014. godine. Slijedom ovih činjenica bitan je članak 41 citirane Konvencije kojim je propisano da se ona primjenjuje u onim slučajevima u kojima je zahtjev za posvajanje, podnijet u skladu s člankom 14 Konvencije, zaprimljen nakon što je Konvencija stupila na snagu u odnosu na zemlju primateljicu (državu posvojitelja) i zemlju porijekla (državu djeteta).
U skladu s člankom 14. Konvencije fizičke osobe s prebivalištem u državi članici Konvencije i koji žele posvojiti dijete s prebivalištem u drugoj državi članice Konvencije podnose zahtjev za posvajanje Centralnom tijelu ('Authority') u državi svog stalnog boravišta.
Na temelju čl. 15. Konvencije ovlašteno Centralno tijelo u državi posvojitelja, ako ocijeni da posvojitelji ispunjavaju uvjete za posvojenje, priprema izvještaj o potencijalnim usvojiteljima i njihovom porijeklu, medicinskoj povijesti, društvenom okruženju, razlozima za usvajanje i svojstvima djeteta koje bi ono trebalo imati i taj izvještaj Centralno tijelo države primateljice šalje Centralnom tijelu države porijekla (djeteta).
Općinski sudovi u Hrvatskoj donijeli pogrešnu odluku
Dakle, bitno je uočiti da su prema podacima iz spisa Općinskih sudova naši državljani zahtjeve za posvojenje predali izravno u Kongu – sudu za djecu tijekom 2022. godine, većina u kolovozu 2022. godine.
Navedeno znači da u tom trenutku za postupke posvojenja sud u Kongu nije bio nadležan, samim time činjenica da su općinski sudovi u Hrvatskoj potvrdili odluke nenadležnih sudova u Kongu je posljedično pogrešna jer je ovjerena odluka za koju na temelju Haške konvencije, koja od 1. travnja 2020. predstavlja jedini valjan pravni temelj za međudržavno posvojenje između Konga i Hrvatske, nisu nadležni ni sudovi u Kongu niti u Hrvatskoj, nego centralna upravna tijela u obje zemlje, dakle postupak se provodi kao specifična vrsta upravnog postupka.
Naime, zemlje potpisnice Haške konvencije na temelju čl. 6 Konvencije određuju Centralno tijelo ('Authority') koje ispunjava obveze propisane Konvencijom za ta tijela.
Ministarstvo sad treba vidjeti treba li posvojenja preispitati
Stoga možemo reći da se u ovom slučaju vrlo specifična pitanja međudržavnog posvojenja rješavalo primjenom opće metode priznanja inozemne strane sudske odluke, prema svom najboljem znanju i u dobroj vjeri. Unatoč tome, držim da se moglo raditi i drugačije, ali je za to potrebna specijalizacija sudova i kroz stečeno dodatno iskustvo. Stoga ćemo na ovom primjeru pokušati provesti nužne promjene u organizaciji i proceduri.
Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi treba ocijeniti može li posvojenja, ako su provedena – postupak posvojenja je u nadležnosti upravnih tijela, a ne sudova, preispitati i po pravu nadzora poništiti, jer na temelju za sada utvrđenih činjenica proizlazi da posvajanje djece iz Konga u Hrvatsku u 2022. godini je bilo protivno obvezujućoj Haškoj Konvenciji o zaštiti djece i suradnji u oblasti međudržavnog posvojenja iz 1993. godine", stoji u opširnom odgovoru šefa Vrhovnog suda RH.