INDEX je razgovarao s predstojnicom Katedre za zdravstvenu i kliničku psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu dr.sc. Anitom Lauri Korajlijom o psihološkim aspektima pojave koronavirusa u Hrvatskoj.
>> Objavljene preporuke za zaštitu od koronavirusa
Kako se ljudi inače ponašaju u epidemijama, što izaziva paniku, kako je izbjeći, koliko je važno povjerenje u institucije i slično su teme o kojima smo zatražili stručno mišljenje ove psihologinje.
Anita Lauri Korajlija 1994. godine upisala je studij psihologije na Odsjeku za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Diplomirala je 1999. godine te iste godine upisala poslijediplomski studij psihologije, završivši ga uspješnom obranom magisterija 2004. godine. U ožujku 2010. godine obranila je doktorat.
Od studenog 2001. godine zaposlena je kao znanstvena novakinja na Katedri za zdravstvenu i kliničku psihologiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. U zvanje docenta izabrana je 2012. godine. Članica je Međunarodnog udruženja za istraživanje stresa i anksioznosti, Hrvatskog psihološkog društva, Hrvatskog udruženja za bihevioralno-kognitivne terapeute i Hrvatske psihološke komore.
Prve reakcije na pojavu koronavirusa u Hrvatskoj
Jučer je potvrđen prvi slučaj zaraze koronavirusom u Hrvatskoj. Bilo je primjera masovnog šopinga i spremanja zaliha hrane. Je li to očekivana reakcija, pitali smo dr. Lauri Korajliju.
"Reakcija je donekle očekivana, prisutna je i u drugim državama i situacijama kad nastane strah i panika, i predstavlja samo još jedan način širenja panike. Čak i ako neki ljudi nisu skloni anksioznosti i strahu, kad dođu u dućan u kojem su police poluprazne, pitaju se znaju li drugi nešto što ja ne znam, počinju sumnjati u sebe i može se dogoditi da i oni pokleknu i obave kupnju koju nisu planirali", odgovara ova psihologinja.
>> U Hrvatskoj nestalo maski. Dobavljači ih nude po 8 kuna, a inače su 17 lipa
Koliko je u ovakvim situacijama važno da građani vjeruju nadležnima koji su zaduženi za borbu protiv širenja bolesti? Zasad se čini da novi ministar zdravlja Vili Beroš dobro upravlja ovom kriznom situacijom, vrlo je transparentan, proaktivno informira javnost i čini se da i u operativnom smislu stvari idu u dobrom smjeru. Doduše, možda presporo, ali od hrvatske države nitko i ne očekuje da sagradi bolnicu za tjedan dana.
Bombardiranje informacijama
Lauri Korajlija smatra da je "naš zdravstveni sustav spreman odgovoriti na taj izazov, ali trenutno je, uz borbu protiv potencijalne epidemije, važno pažnju usmjeriti na tzv. infodemiju".
>> Koronavirus je prva prava "infodemija" na svijetu. Evo što to znači
"Trenutno smo bombardirani ogromnom količinom informacija - netočne informacije i teorije zavjere šire se brže od virusa, ponavljaju se preko društvenih mreža i medija i postaju ozbiljna prijetnja tjelesnom, ali i mentalnom zdravlju pojedinaca", upozorava psihologinja.
Ipak, upozorava: "Mi, nažalost, u Hrvatskoj loše stojimo po tom pitanju i u tom je smislu ova situacija još složenija. U ovoj situaciji je važna suradnja službi i medija, koordinirano izvještavanje, pravovremeno izvještavanje, ne skrivanje ili umanjivanje informacija. Hoće li građani poslušati savjete službi, teško je reći. Neki sigurno neće, to je uvijek tako. Ovo je prilika da službe pokažu da su tu za građane i da rade sve u njihovom najboljem interesu."
"U situacijama iznimnog straha naši kapaciteti za racionalno promišljanje su suženi"
Premijer Andrej Plenković je danas izjavio da nema razloga za paniku. "Treba prestati s bilo kakvom panikom, velikim šopingom i stvaranjem zaliha. Nismo u takvoj situaciji", poručio je
>> Plenković o koronavirusu: Treba prestati s panikom i velikim odlascima u šoping
Što je zapravo panika, kako je psihologija definira? Koji su mehanizmi nastanka panike, a kako se panika može spriječiti odnosno okončati, pitamo dr.sc. Lauri Korajliju.
"Panika je stanje iznimnog straha koje nastane zbog neke stvarne (npr. požari, poplave, potresi, rat) ili percipirane, očekivane prijetnje, kao sada, strah od zaraze. U ovom slučaju jako su važne naše pretpostavke, ideje, slike što COVID-19 jest, koliko je ozbiljan i koliko bi nas trebalo biti strah. Ta naša percepcija bolesti onda utječe na ponašanja koja su usmjerena na nošenje s bolesti. U situacijama takvog iznimnog straha naši kapaciteti za racionalno promišljanje i ponašanje su donekle suženi", počinje ona objašnjavati.
Strah od nepoznatog
"Ukoliko mislimo da će se zaraza proširiti ogromnom brzinom, da ćemo svi biti ugroženi, da će se škole i tvrtke zatvoriti, grad se izolirati, onda nas taj nadolazeći strah od užasa može potaknuti da radimo stvari koje inače ne bismo - kupovanje namirnica, diskriminatorno ponašanje prema strancima, ili poznanicima i prijateljima za koje smatramo da su neoprezni i za nas opasni i slično. Važno je naglasiti da je strah od nepoznatog, jer je činjenica da je COVID-19 virus o kojem mi još uvijek ne znamo dovoljno, potpuno očekivan i razumljiv", kaže stručnjakinja.
"Ono što je važno je to što ćemo mi s tim strahom napraviti", ističe Lauri Korajlija te dodaje: "Dio ljudi bit će jako uznemiren ovim stanjem; u naprednim državama centri za krizna stanja imaju uključene i stručnjake za mentalno zdravlje i važno je da se situacija umiruje točnim i provjerenim informacijama, a ne senzacionalističkim vijestima i naslovima. Ponavljanje da nema razloga za paniku, bez nuđenja objašnjenja zašto ga nema, nije dovoljno. Daju se informacije s jedne strane da se radi o ne tako opasnom virusu, čak manje opasnom od gripe, uz istovremeno objavljivanje protokola ponašanja, pojačavanje provjera i mjera opreza, otkazivanja događanja, zatvaranje odjela i tvrtki. To nije umirivanje panike. Ako je COVID-19 bezazleniji od gripe, zašto ne paničarimo već dva mjeseca oko gripe koja je u punom jeku? Jako je važno da se uvede sustavno i pravovremeno izvještavanje s točnim informacijama, realnim procjenama, izvještava o realnim opasnostima i brigama, statistikama i sl."
Važno je umiriti ljude koji su zaista preplavljeni brigom
Kod dijela ljudi kod kojih je percepcija bolesti takva da nije ništa ozbiljno i da statistike pokazuju da je vjerojatnost obolijevanja mala, strah će biti niži pa će tako izostati i panična ponašanja, napominje psihologinja.
"Važno je međutim da u ovoj situaciji razumijemo da ne reagiramo svi jednako, da je dio ljudi zaista preplavljen brigom i da je važno pomoći im i umiriti ih, a ne im se ismijavati i proglašavati ih ludima", naglašava Lauri Korajlija.
Za one malo starije, film Variola Vera iz 1982. je vjerojatno ključna slika koju imaju o pojavi opasne bolesti, panike i karantene koju je potrebno uvesti. Koliko na naše ponašanje u ovakvim situacijama uopće utječu filmovi koje smo pogledali i knjige koje smo pročitali o epidemiji, karantenama i raspadu sustava koji u takvim situacijama može nastati?
"Ljudi ne znaju što taj virus točno je, i u tim situacijama zamišljanje strašnih scenarija (a koji su često prikazani u filmovima) samo otežava situaciju. Ne možemo reći da su ti filmovi ti koji potiču strah, ali kad je strah prisutan, podsjećanje na njih ne pomaže smirivanju tog straha", kaže psihologinja.
Odgovornost medija
"Na medijima je ogromna odgovornost u ovom trenutku", naglašava psihologinja.
"Preliminarni rezultati istraživanja koje smo pokrenuli sinoć pokazuju da je jedno od ponašanja koje će se pojačati u sljedećih nekoliko dana - praćenje medija. Mediji trebaju preuzeti odgovornost za vijesti i način izvještavanja... Koja je bila svrha članaka o mahnitim kupovinama u dućanima - potaknuti i ostale da to učine jer zalihe nestaju, umirivanje situacije ili prikupljanje klikova?" kaže Lauri Korajlija.
>> VIDEO Stavite li na lice šaku ili lakat kad kašljete? Pogledajte što je ispravno
"Pozivajte se na službene izvore, na provjerene informacije, jer glasine i lažne vijesti samo pojačavaju zabrinutost i paniku. Ovo nije vrijeme za senzacionalizam i nadam se da glavni i odgovorni u medijima to razumiju", apelira predstojnica Katedre za zdravstvenu psihologiju na FFZG-u.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom za koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.