Seizmolozi koriste aparate iz 1908. HDZ i Bandić glasali protiv kupnje nove opreme

Foto: Slavko Midžor, Marin Tironi/Pixsell

ZAGREBAČKI gradonačelnik Milan Bandić i svi gradski zastupnici HDZ-a nedavno su u Gradskoj skupštini odbili prijedlog nezavisnog zastupnika Marka Torjanca da se nabavi 25 akcelerografskih postaja (akcelerograf je uređaj koji mjeri jake potrese), a sve pod obrazloženjem da nabavka istih nije u nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Takvi uređaji, odnosno postaje pomogle bi preveniranju šteta od potresa, kakav je Zagreb pogodio 22. ožujka, ali i od posljedica ovih snažnih potresa u Petrinji koji su također uzrokovali štetu na brojnim zagrebačkim objektima.

Index je razgovarao s nezavisnim gradskim zastupnikom Markom Torjancem koji nam je rekao da je išao s takvim prijedlogom na Skupštinu nakon što je posjetio Seizmološku službu i od njihove voditeljice Ines Ivančić čuo koliko su im te postaje prijeko potrebne. Cijena za 25 postaja iznosi 2.156.250,00 kn s PDV-om.  

"Hrvatska ima 9 postaja, Italija 9000"

"U novinama sam pročitao intervju sa seizmologom Tomislavom Fiketom koji je rekao da je veliki problem što Hrvatska nema dovoljno akcelerografskih postaja te da ih u cijeloj zemlji imamo samo devet, dok ih Italija, koja ima također trusno tlo, ima 9000, a Meksiko 10.000 te da su to užasni nesrazmjeri u odnosu na razvijen svijet. Javio sam se potom Seizmološkoj službi i oni su me uputili u cijelu materiju. Rekli su da je minimum tih postaja potreban u našoj zemlji bar 25, plus, naravno, da se još odobre sredstva bar za dvoje honorarnih suradnika koji bi vršili mjerenja jer da imaju i problem s ljudima", ispričao je za Index Torjanac, rekavši kako su Bandić i svi HDZ-ovi zastupnici glasali protiv njegovog prijedloga na 37. sjednici održanoj krajem listopada.

Navodi kako su mu u Seizmološkoj službi dali iscrpne podatke o tome što im je sve potrebno kako bi bolje i preciznije obavljali mjerenja.

"Jedan mladi znanstvenik je nedavno rekao da ljudi koji se bave tim poslom odlaze iz Hrvatske jer ne mogu kod nas naći posao, a istovremeno Hrvatskoj nedostaje seizmologa. Tako da sam nakon svega sastavio prijedlog uz pomoć seizmologa i proslijedio ga Gradskoj skupštini, no protiv njega su glasali i Bandić i svi HDZ-ovci. Opravdali su se time da Grad nije nadležan za nabavku tih postaja, no u ovoj situaciji, kakva jest, nevjerojatno je da ćemo se natezati u čijoj je to ingerenciji, u te stvari bi se i trebale uključiti i lokalne samouprave", smatra Torjanac.

Seizmolozi rade na uređajima starim 112 godina

Istovremeno hrvatski seizmolozi rade s instrumentima iz 1908. godine, što je sinoć u RTL Direktu izjavio seizmolog Tomislav Fiket sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta.

"Geofizički zavod barata instrumentima koji potječu iz 1908. godine. Vlada, nadam se da netko gore čuje", poručio je Fiket.

Inače, na stranicama Skupštine stoje odluke i obrazloženja gradonačelnika Bandića od 30. listopada 2020., koji je, kako stoji, razmotrio Prijedlog zaključka (o suradnji sa Seizmološkom službom Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu), što ga je podnio gradski zastupnik Marko Torjanac, te dostavio očitovanje Ureda za upravljanje u hitnim situacijama.

Bandić smatra da je prijedlog o nabavi postaja nepotreban

"Sukladno tome, gradonačelnik smatra da nije potrebno donositi predloženi zaključak", stoji u Bandićevoj odluci, a obrazloženje prenosimo u cijelosti.

"Stručna služba gradonačelnika dostavila je Uredu za upravljanje u hitnim situacijama Prijedlog Zaključka o suradnji sa seizmološkom službom Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu što ga je podnio gradski zastupnik Marko Torjanac.

U navedenom prijedlogu Zaključka od gradonačelnika Grada Zagreba traži se da, ovisno o financijskim mogućnostima osigura sredstva za nabavu akcelerografskih postaja, prostor za njihov smještaj, nesmetani rad i održavanje. Na dostavljeni prijedlog Zaključka Ured za upravljanje u hitnim situacijama u nastavku ovog dopisa dostavlja mišljenje.

Grad Zagreb je 2009. godine Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, Geofizičkom odsjeku, Seizmološkoj službi Republike Hrvatske donirao namjenskih 340.000 kuna za nabavu dva seizmografa, uređenje lokacije na kojima se nalaze seizmološke postaje, instaliranje opreme te puštanje iste u rad te tromjesečno održavanje mreže i obrade i analize registriranih podataka.

Grad se hvali nabavom 4 akcelerografa

Grad Zagreb je tijekom 2013. i 2014. godine nabavio te dao na korištenje Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, Seizmološkoj službi još dva seizmografa te četiri akcelerografa (ukupne vrijednosti 503.000,00 kuna) čime je od strane Grada Zagreba u navedenom vremenskom periodu nabavljeno ukupno četiri seizmografa i četiri akcelerografa.

Zakonom o seizmološkim poslovima propisano je da seizmološke poslove od posebnog društvenog interesa obavlja Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu, dok se sredstva za obavljanje seizmoloških poslova od posebnog društvenog interesa (koji su također propisani navedenim Zakonom) te sredstva za izgradnju i održavanje osnovne mreže seizmoloških i  akcelerografskih postaja osiguravaju u budžetu Socijalističke Republike Hrvatske.

Slijedom navedenog, Grad Zagreb je od 2009. do danas u nabavu opreme za potrebe Seizmološke službe Republike Hrvatske uložio ukupno 843.000,00 kuna čime je pridonio radu Seizmološke službe Republike Hrvatske, posebice na području grada Zagreba. Nužnost izmjene zakonodavnog okvira koji regulira seizmološke poslove kao i ulaganje u opremu i rad Seizmološke službe u Republici Hrvatskoj je nesporna, no osiguravanje financijskih sredstava i u konačnici financiranje njenog djelovanja te nabava sredstava za izgradnju i održavanje osnovne mreže seizmoloških i akcelerografskih postaja nije u nadležnosti jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave", stoji u obrazloženju gradonačelnika Bandića.

Isto tako u cijelosti prenosimo i obrazloženje nezavisnog zastupnika Marka Torjanca, koji detaljno obrazlaže što je potrebno Seizmološkoj službi (op.a. naravno, u dogovoru sa seizmolozima koji su iskazali potrebu za navedenim):

"Nedostatna ulaganja u seizmičku obradu podataka ne omogućavaju izradu zadovoljavajuće dinamičke seizmičke slike"

"Grad Zagreb seizmički je iznimno aktivno područje o čemu svjedoči njegova povijest tijekom koje je u više navrata teško stradao od potresa, a razdoblju intenzivne seizmičke aktivnosti intenzivno svjedočimo posljednjih pola godina. Seizmičku aktivnost moguće je predvidjeti i vremenski i što se tiče njezinog intenziteta te moguće štete samo ako se kontinuirano tijekom duljeg vremena vrše mjerenja i prikupljaju podaci koji nam mogu pružiti dinamičku seizmičku sliku određenog područja.

Nažalost, nedostatna ulaganja u seizmičku obradu podataka ne omogućavaju izradu zadovoljavajuće dinamičke seizmičke slike područja Grada Zagreba čime bismo mogli ustanoviti posebno  kritične  zone, a time i mogućnosti rizika i štetu u tim područjima, što  utječe na sve aktivnosti grada od urbanističkog planiranja nadalje. Recentni uzastopni potresi  doveli su ponovno u fokus problem nedostatka seizmografske opreme i obrade podataka koji su nam, da su mjerenja konstantno vršena, mogli pomoći u preveniranju šteta od potresa u ožujku ove godine kao i budućih.

Nabavka seizmografske opreme, osiguravanje prostora i sredstava za njezin rad i obradu podataka postavlja se kao jedan od prioriteta Seizmološke službe Geofizičkog odsjeka  Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Grad Zagreb, ovisno o financijskim mogućnosti trebao bi pomoći u nabavi navedene opreme, osiguravanju prostora i sredstava kako bi počeli s aktivnostima praćenja seizmoloških aktivnosti u obimu koji će pružiti zadovoljavajuće podatke za Zagreb i njegovu sigurnost danas i u budućnosti.

Grad Zagreb ima svega 4 akcelografske postaje, trebao bi ih, s obzirom na svoje područje, imati 200 što ga svrstava među gradove s najmanjim brojem potrebnih akcelografskih postaja na svijetu, a čak i gradovi s daleko manjom seizmičkom aktivnošću imaju znatno više opreme potrebne za njezino praćenje.

Stoga je od iznimne važnosti da Grad Zagreb u suradnji sa Seizmološkom službom Geofizičkog odsjeka Prirodoslovno matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu omogući realizaciju  projekta Održavanja gradske mreže akcelerografa i seizmografa i obrade podataka. Kako bi se podigli kapaciteti Seizmološke službe i briga o našem gradu konkretizirala potrebno je pomoći  rečeni projekt što hitnijom nabavom minimalne količine  opreme koja će omogućiti minimalnu zadovoljavajuću razinu prikupljanja i obrade seizmoloških podataka za područje grada Zagreba.  

Evo koliko sve košta

Riječ je o 25 akcelerografskih postaja, koje zajedno s pripadajućim sustavima za akviziciju podataka, sustavima veze i sustavima autonomnog napajanja, moraju biti postavljene i raspoređene na cijelom području Zagreba, u povijesnoj jezgri te u epicentralnim područjima koja čine Sjeverno-medvednički rasjed (područje Dotrščine i Markuševca), Kašinski rasjed  (područje Kašine, Planine Gornje i Planine Donje) gdje je bio epicentar potresa 1880. godine i rasjedi prema sjeverozapadnom dijelu grada).

Svaku akcelerografsku postaju čine sljedeće stavke: Akcelerograf (59.000,00 kn), Sustav za akviziciju podataka (6.000,00 kn), Sustav veze (5.000,00 kn), Sustav autonomnog napajanja (5.000,00 kn). Cijena opreme po jednoj postaji iznosi 93.750,00 kn s PDV-om (bez PDV-a 75.000,00 kn), a cijena za 25 postaja iznosi 2.156.250,00 kn s PDV-om (bez PDV-a 1.875.000,00 kn). Uz to potrebni su prostori na navedenim područjima u kojima će 25 akcelerografskih postaja biti smješteno.

Riječ je o prostorima od 1 metra kvadratnog po akcelerografskoj postaji pa se postaje mogu smjestiti u bilo koji prostor Grada Zagreba koji ima mogućnosti odvojiti 1 metar kvadratni za njihov smještaj. Održavanje akcelerografskih postaja uključuje manje zahvate (podešavanje sustava, kalibriranje, kvarovi na ožičenju, održavanje sustava veze, zamjena kartice ili modema i sl.) čiji troškovi iznose cca 2.000 kn godišnje po jednoj akcelerografskoj postaji, što na godišnjoj razini za 25 akcelerografskih postaja iznosi 50.000,00 kn. Za prikupljanje i obradu podataka te za održavanje 25 akcelerografskih postaja Seizmološkoj službi potrebna su dva suradnika seizmologa, honorarno angažirana na puno radno vrijeme što na godišnjoj razini iznosi 120.000,00 kn brutto za jednog suradnika, a 240.000,00 kn brutto za oba", stoji u obrazloženju prijedloga Marka Torjanca.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.