Dana 18. lipnja 1949. sovjetska vojska službeno je usvojila novu automatsku pušku 7,62-mm avtomat Kalašnikova - AK, konstruiranu od strane tada 27-godišnjeg mlađeg narednika Mihaila Timofejeviča Kalašnjikova. Puška koja je prethodnih godina prolazila kroz intenzivna testiranja postala je temelj sovjetskog pješačkog naoružanja i ubrzo najraširenije oružje svoga tipa u povijesti.
Kalašnjikov je rođen 10. studenoga 1919. u selu Kurja u Altajskoj oblasti, u brojnoj seljačkoj obitelji. Već kao dječak pokazivao je sklonost strojarstvu - rastavljao je poljoprivredne strojeve i popravljao traktore. Godine 1938. regrutiran je u Crvenu armiju, gdje je postao tenkist. Tijekom borbi kod Brjanska 1941. teško je ranjen, a vrijeme oporavka proveo je osmišljavajući tehnička rješenja za oružje koje bi bilo jednostavnije i pouzdanije od postojećeg.
Početkom 1942. premješten je u tehnički centar u Alma-Ati, gdje je počeo raditi na prvim prototipovima ručnog oružja. Njegov AS-44 bio je zanimljiv, ali pretežak i nepraktičan. Pravi pomak došao je 1946., kada je na natječaj za novu automatsku pušku ušao s konstrukcijom AK-46, koja je kroz seriju dorada i testiranja evoluirala u model poznat kao AK-47. Završna ispitivanja provedena su 1947., no tek je 1949. puška formalno uvedena u naoružanje.
Kalašnjikov nije izmislio radikalno nova rješenja, ali je iz postojećih koncepata stvorio iznimno djelotvornu i pouzdanu cjelinu. Puška je bila jednostavna za rastavljanje i održavanje, iznimno otporna na blato, prašinu, kišu, snijeg i neredovito podmazivanje te dovoljno učinkovita na udaljenostima do 300 metara, što je savršeno odgovaralo tadašnjoj sovjetskoj pješačkoj doktrini. Relativno jednostavna proizvodnja omogućila je masovnu distribuciju unutar Varšavskog pakta, ali i mnogim savezničkim državama.
Tijekom desetljeća AK i njegove kasnije inačice - ponajprije AKM - postali su zaštitni znak revolucionarnih pokreta, oslobodilačkih ratova i postkolonijalnih sukoba. Legalno i ilegalno proizvodili su se u više od dvadeset država, uključujući Kinu (Type 56), Egipat (Maadi) i nekadašnju Istočnu Njemačku (MPi-K). Procjene govore o 75 do 100 milijuna primjeraka svih varijanti, što AK čini najraširenijom automatskom puškom na svijetu.
Iako je primio brojna državna priznanja, Kalašnjikov osobno nikada nije profitirao od svoje konstrukcije jer puška nije bila patentirana - pripadala je državi. U pismu iz 2012. pravoslavnom patrijarhu Kirillu izrazio je moralnu dilemu oko toga jesu li ga tisuće poginulih u ratovima na neki način učinile odgovornim, iako je uvijek tvrdio da je puška napravljena radi obrane domovine.
Mihail Kalašnjikov preminuo je 23. prosinca 2013. u 94. godini. Njegovo oružje ostalo je jedno od najupečatljivijih simbola 20. stoljeća - jednostavno, robusno i dovoljno učinkovito da postane temelj pješačkog naoružanja u desecima vojski diljem svijeta. U muzeju u Iževsku čuva se njegov radni stol, a na njegovu grobu stoji reljef najpoznatije automatske puške u povijesti.