SINDIKAT državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske poslao je otvoreno pismo premijeru kako bi upozorili na sve lošije zdravlje zaposlenika.
O tome je jutros u HTV-ovoj emisiji Studio 4 govorila Iva Šušković, predsjednica Sindikata državnih i lokalnih službenika i namještenika.
Šušković je, između ostalog, istaknula kako je poslodavac prema odredbama kolektivnog ugovora dužan radniku osigurati sistematski pregled, ali je dodala kako definirani minimalni iznos od 500 kuna nije dovoljan da bi se obuhvatio niz potrebnih pregleda.
"Ne možemo se aktivno baviti sportom"
Šušković je kao čimbenike koji utječu na kvalitetu života navela čimbenike radnog okruženja, stil života, prehranu, kao i osobni dohodak. Istaknula je kako državni službenici i namještenici nisu dužnosnici i ne rade za velike plaće.
"Njihov osobni dohodak u neto plaći iznosi između 3000 i 5500 kuna, govorim o našim članovima. Stoga im raspoloživi dohodak ne omogućuje aktivnije bavljenje sportom ili možda da si priušte bolju opremu", rekla je Šušković, istaknuvši i negativan utjecaj takvog dohotka na kvalitetu ishrane.
Šušković je napomenula kako sjedilački poslovi uzrokuju oboljenja mišićno-koštanog sustava.
"Prema dostavljenim zahtjevima za pomoć sve je više takvih oboljelih", rekla je.
Navela je primjer članice koja je podnijela zahtjev za odlazak u mirovinu jer boluje od multiple skleroze, no zahtjev joj je bio odbijen, da bi na njihovu inicijativu ipak bio odobren.
Pročitajte pismo Sindikata Plenkoviću
U nastavku prenosimo pismo Sindikata premijeru Plenkoviću.
"Poštovani predsjedniče Vlade RH,
povodom Dana zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, 28. travnja, obraćamo Vam se u ime naših članova koji velikim dijelom pripadaju skupini radnika izloženih dugotrajnom radu u sjedećem položaju i drugim specifičnim položajima. Takav način rada predstavlja rizik za njihovo zdravlje i pridonosi razvoju kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, problema mišićno-koštanog sustava – leđa, vrata, ramena, udova, zglobova…
Većina se poremećaja mišićno-koštanog sustava razvija tijekom određenog vremena. Obično ne postoji samo jedan uzrok, već su poremećaji rezultat djelovanja niza čimbenika, uključujući fizičke, biomehaničke, organizacijske i psihosocijalne čimbenike.
Izvanredne okolnosti uzrokovane pandemijom COVID-19 i pojačani rad od kuće, smanjena tjelesna aktivnost, brojne samoizolacije, socijalno distanciranje, strah od zaraze… dodatno su pogoršale situaciju, izazvale razne ozbiljne posljedice, negativne na tjelesno, ali i mentalno zdravlje ljudi.
Posljedično, smanjuje se kvaliteta života i radna sposobnost pojedinaca, povećava se učestalost odlazaka na bolovanje, te nastanka invaliditeta i prijevremenog umirovljenja.
"Nalazi, odnosno dostupna liječnička dokumentacija naših članova i njihova svjedočanstva alarm su za hitno djelovanje!"
Pozivamo Vladu RH da, kao najveći poslodavac, preuzme vodeću ulogu u razvijanju preventivnog pristupa zdravstvenim problemima povezanim s radom.
Ponajprije prepoznavanjem svih opasnosti koje mogu naštetiti radnicima, procjenjivanjem ozbiljnosti njihovih posljedica i pronalaženjem prikladnih mjera zaštite, a potom i razvijanjem kulture zaštite na radu, informiranjem i educiranjem, podizanjem svijesti o važnosti i benefitima zaštite na radu, te aktivnim, zajedničkim sudjelovanjem poslodavaca i radnika, odnosno njihovih predstavnika u osiguranju zdravog i sigurnog radnog okruženja.
Poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu moraju biti temelj i početak svake radne aktivnosti. Pozitivno utječu na motivaciju radnika, te njihovu produktivnost.
Predsjedniče Vlade,
povećano ulaganje u zaštitu zdravlja i sigurnost na radu sada su potrebniji nego ikada, a u ostvarivanju sigurnih i zdravih radnim mjesta, te unapređenju kvalitete rada, SDLSN je ozbiljan i konstruktivan partner."
*Index koristi third party aplikacije za realizaciju anketa, kako bi smanjili mogućnost manipulacije anketom od strane korisnika, ali i potpuno odagnali mogućnost Indexovih manipulacija rezultatima. Svejedno, online ankete ne mogu se smatrati znanstveno utemeljenima, niti vjerodostojno predstavljaju većinu hrvatske populacije. Index, naime, relativno rijetko posjećuju potpuni idioti, koji pak u ukupnoj hrvatskoj populaciji imaju značajan udio.