MIGRANT iz Sirije Wadie Ghazi Sineid (43) koji je tvrdio da ga je hrvatska policija razdvojila od kćeri, u Europu je, prema Interpolovim podacima, došao sam, a ministar unutarnjih poslova Davor Božinović kaže da taj slučaj pokazuje kako se institut međunarodne zaštite nerijetko zlorabi.
Riječ je o sirijskom državljaninu koji je u rujnu priču o odvajanju od kćeri iznio u bosanskohercegovačkim medijima nakon što je vraćen u BiH, odakle je bio ilegalno ušao u Hrvatsku.
Ministar je rekao novinarima da su tada pokrenuli sve što se radi u slučajevima nestanka, pogotovo djeteta, a utvrdili su da je Ghazi u svim zemljama na ruti kojom je došao Hrvatsku, dakle u Turskoj, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini evidentiran sam bez djeteta.
No zbog težine same kvalifikacije nisu mogli stati samo na tome pa su pokrenuli mehanizme međunarodne policijske suradnje prema Siriji, zemlji njegova državljanstva, ali i prema Libanonu.
U Nizozemskoj je
Od Damaska su, kazao je ministar, dobili informaciju da je on 2011. napustio Siriju i da nakon toga o njemu ni o djevojčici više nemaju podataka, dok su iz Bejruta odgovorili da nemaju nikakav podatak o obitelji. Ministar kaže da trenutno imaju informaciju da je taj migrant u listopadu evidentiran negdje u Nizozemskoj i nije im poznato da se obratio bilo kome u Hrvatskoj.
"Ovo je jedan primjer koji ukazuje na to da se institut međunarodne zaštite nerijetko zlorabi”, kazao je Božinović napominjući da više od 80 posto ljudi koji ostvare pravo da podnesu zahtjev za azil ili neki drugi vid međunarodne zaštite u Hrvatskoj, nestane tijekom postupka jer imaju slobodu kretanja.
To po ministrovim riječima potvrđuje da Hrvatska nije njihov cilj, a da koriste te mehanizme kako bi napravili korak dalje.
Komentirajući prozivanja u medijima na račun hrvatske policije za brutalnost prema migrantima na granici s Bosnom i Hercegovinom, ministar je ponovio da svaku takvu informaciju provjeravaju, ali zasad nisu utvrdili da se radi o nasilju, već o odvraćanju s granične crte.
Optužbe na račun policije iznijeli su pojedini mediji i nevladine udruge. Organizacija "Border Violence Monitoring" (BVM) koja prikuplja podatke o protjerivanju i nasilju nad migrantima, sredinom prosinca je objavila videomaterijal za koji tvrdi da potkrepljuje sumnju da hrvatska policija sustavno izbacuje skupine izbjeglica na vanjskoj granici EU-a prema Bosni i Hercegovini.
Nije riječ ni o nasilju, nego odvraćanju s granične crte i to potvrđuju brojke
"Svaku takvu informaciju provjeravamo, provodimo izvide na terenu, suočeni smo s prigovorima koje nije lako utvrditi jer puno toga je neprovjerljivo, ne znate mjesto ni osobe na koje se to odnosi. Ovo posljednje što smo mogli vidjeti, dakle za nekih 250 sati snimaka postupanja hrvatske policije na jednoj točki na samoj granici s BiH nije riječ ni o kakvom nasilju, radi se o odvraćanju s granične crte, mislim da su MUP i policija to jasno objasnili”, rekao je ministar.
Za optužbe da hrvatska policija migrantima ne omogućava podnošenje zahtjeva za azil, ministar je rekao da je od nešto više od 7500 ljudi koji su zatečeni u ilegalnom ulasku u Hrvatsku, njih više od 1000 podnijelo zahtjev za azil, odnosno međunarodnu zaštitu.
"Svatko tko želi reći da Hrvatska ne poštuje pravo ili da je zatvorena poput nekih drugih zemalja, činjenice i brojke ga opovrgavaju”, zaključio je Božinović.
Hrvatska bi, po njegovim riječima, vrlo rado omogućila da ti ljudi idu dalje kad bi itko dalje od Hrvatske, odnosno zemalja koje su članice EU-a, imao želju da te ljude primi.
Božinović primjećuje da sadašnja situacija nije nalik onoj iz 2015. i 2016., kad su ljudi bili pozivani od europskih zemalja, jer se nakon toga dogodio niz posljedica, prije svega socijalnih, ali i političkih u zemljama zapadne Europe. "Ako postoji potreba za migrantskom radnom snagom, a ima, možemo govoriti da s obzirom da i mi pratimo što se govori o čemu se piše u zapadnim medijima bilo bi sigurno puno poštenije da se te ljude pozove", zaključio je ministar.
"Slučaj Ghazija iz Sirije pokazuje da je na svakoj točki u svakoj državi na toj ruti podnio zahtjev za azilom. Azil se odnosi prije svega na ljude koji su ugroženi od strane autokratskih režima ili ratova i pravim izbjeglicama je interes da dođu na sigurno, a sigurno bi trebalo biti prva sigurna zemlja. Ako pređete pet, šest sigurnih zemalja u kojima vam ne prijeti pogibelj, onda tu više ne govorimo o institutu azila ni potrebi za međunarodnom zaštitom”, zaključio je ministar.