HVAR ima školu koja ima više zaposlenika nego učenika.
Nalazi se u mjestu Sućuraj i ima 20 zaposlenika i 16 učenika. Zove se OŠ "Ante Anđelinović" i po omjeru zaposlenika i učenika jedinstvena je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a možda i dalje. I ona nije područna škola, već je matična (centralna) i ima svog ravnatelja, tajnika, računovođu, stručnog suradnika...
Istovremeno, u Splitsko-dalmatinskoj županiji postoje područne škole, koje nerijetko imaju puno više učenika nego ove matične. Posebno se ističe Područna škola u Košutama koja ima 162 učenika, a spada pod OŠ Trilj, koja uzgred budi rečeno ima 9 područnih škola, piše Slobodna Dalmacija.
Centralne škole s nelogičnim omjerom zaposlenika i učenika
No OŠ iz Sućurja nije jedina centralna osnovna škola s nelogičnim brojem, odnosno omjerom, onih koji je pohađaju i onih koji su njezini zaposlenici. Cijeli je niz škola u kojima učenika ima tek oko dvostruko više nego zaposlenika, a ističe se OŠ Studenci iz Imotskog koja ima 26 učenika i 21 zaposlenika.
Niti jedna od tih škola nije područna, nego centralna škola koja ima svoga ravnatelja, tajnika, računovođu, stručnog suradnika. Svi su oni zaposleni na puno radno vrijeme, ostvaruju plaće i sve ono što im pripada u punom iznosu.
Sve imaju i domara, iako nijedna nema ni 1000 kvadrata
Sve ove školice imaju i svoje domare i to na punu plaću, iako niti jedna od njih nema niti 1000 kvadratnih metara, a Pravilnik o normi propisuje 3000 kvadratnih metara zatvorenog prostora, za ostvarivanje radnog odnosa, na puno radno vrijeme.
Pored glavnih škola, u Splitsko-dalmatinskoj županiji ima i niz područnih s krajnje nelogičnim brojem učenika i zaposlenika.
Razlog tipično hrvatski
Razlog za sve ovo je tipično hrvatski. U Hrvatskoj je politika upetljana i u određivanje koja će škola biti matična, koja područna, gdje će se nalaziti, koliko će imati zaposlenih... Tu ne vlada zdrava logika, već vlada politika.
Oni koji imaju vlast u tim sredinama slažu školske odbore, a oni postavljaju svoje ravnatelje, a ravnatelji po uputama "s viših instancija" zapošljavaju ostale. Stoga se osnivači tih škola, a u ovom slučaju gradovi i županije, ne žele riješiti zaposlenika tih škola jer ako netko iz matične škole dobije otkaz, jer mu je škola postala područna, sigurno neće glasati za one zbog kojih je ostao bez posla.
Uz sve to, ravnatelji takvih škola imaju približno iste plaće kao i oni koji odgovaraju za 500-tinjak učenika, piše Slobodna Dalmacija.