Slobodno kretanje osoba obuhvaća područja uzajamnog priznavanja stručnih kvalifikacija, slobodu kretanja radnika, građansko pravo te sustav socijalne sigurnosti.
Na području priznavanja kvalifikacija, Hrvatska je prošle godine donijela zakon u koji su ugrađene opće direktive EU-a, a nakon njega ići će se na izmjene posebnih sektorskih zakona, koji uređuju djelatnosti odvjetnika, liječnika, stomatologa, veterinara i arhitekata.
Zemlje članice EU-a uspostavile su sustav u kojem se automatizmom uzajamno priznaju stručne kvalifikacije za ta zanimanja, za koja su prethodno usklađeni nastavni programi.
Budući da se hrvatski obrazovni sustav znatno razlikuje od sustava u EU-u, posebice na području medicine, hrvatski liječnici opće prakse i medicinske sestre bili bi isključeni iz sustava automatskog priznavanja diploma.
Za priznavanje kvalifikacija nužan je uvjet uspostava Nacionalnog akademskog informacijskog centra (NARICs), koji Hrvatska još nema. Prema objašnjenju stručnjaka u Ministarstvu europskih integracija, takvi centri postoje u svim zemljama članicama. Njihova je uloga tehnička obrada svih zaprimljenih zahtjeva za priznavanje kvalifikacije.
U pogledu slobodnog kretanja radnika - najvažnijeg dijela ovoga poglavlja - u Hrvatskoj je od početka ove godine na snazi novi Zakon o strancima, koji propisuje da stranci trebaju imati radne dozvole, koje se izdaju na temelju godišnjih kvota. Europska unija će u pregovorima vjerojatno tražiti da se za njezine državljane ukine sustav radnih dozvola te da prilikom zapošljavanja ne budu diskriminirani na osnovi državljanstva.
U ovom dijelu, moguće je da i Europska unija zatraži prijelazno razdoblje, tijekom kojega hrvatskim državljanima ne bi bilo moguće zapošljavanje u drugim zemljama EU-a, kao što je to, zbog straha od masovnog priljeva radne snage, učinjeno i s 10 novih zemalja članica.
Hrvatska će morati uskladiti svoje zakonodavstvo i na području građanskih prava - ukinuti diskriminaciju u pogledu upisa na sveučilište, gdje za strance postoje posebni uvjeti ako nemaju stalno prebivalište u Hrvatskoj i koji plaćaju veće školarine od hrvatskih studenata.
U pogledu biračkog prava, koje je prema Ustavu, ograničeno samo na hrvatske državljane, morat će se ići u promjene kako bi se omogućilo građanima Unije s boravkom u Hrvatskoj da glasuju na lokalnim izborima i izborima za Europski parlament.
Na području socijalne sigurnosti, prema mišljenju Europske komisije, u hrvatskom zakonodavstvu nema nikakvih diskriminatornih odredbi.