SLUŽBENE BROJKE Iz siromašnih dijelova Hrvatske ljudi bježe glavom bez obzira

Foto: Ivica Galovic/PIXSELL, DZS

NOVO izvješće Državnog zavoda za statistiku zorno je pokazalo veličinu problema depopulacije, odnosno pada nataliteta i iseljavanja stanovništva iz Hrvatske, osobito iz ruralnih, pasivnih krajeva.

>> MASOVNI BIJEG IZ HRVATSKE Prvi objavljujemo koliko je ljudi iselilo u koje zemlje

U novim tablicama problem je izražen u obliku statistika koje predstavljaju pad broja učenika. Veći dio smanjenja broja učenika nedvojbeno se može povezati s iseljavanjem ljudi, odnosno s odlaskom njihovih roditelja ''trbuhom za kruhom''.

Naime, prema tabelama koje je objavio DZS, broj učenika u cijeloj Hrvatskoj od 2011. do 2016. smanjio se za oko 22.500 s 340.000 na 317.600, odnosno za 6,6 %. Taj pad je nešto malo oslabio u posljednje dvije godine analize. Naime, od 2014. do 2016. broj učenika smanjio se s 321.500 na 317.600, što je pad od oko 1,2 %.

Pritom treba istaknuti da je pad broja učenika očekivano najveći u krajevima koji imaju slabu gospodarsku perspektivu. Primjerice, listu predvode Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska i Požeško-slavonska županija, sve tri s postocima pada broja učenika koji su veći od 16 %. Na sličan način redaju se drugi besperspektivni krajevi Hrvatske. Situacija je najmanje dramatična redom u Varaždinskoj, Međimurskoj, Zagrebačkoj, Zadarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, koje sve imaju pad manji od 6 %.

Pozitivan trend povećanja broja učenika bilježe samo dva najprosperitetnija dijela Hrvatske - Grad Zagreb i Istarska županija. Iz toga se može zaključiti da imamo pad nataliteta i iseljavanje prema bogatijim područjima, uglavnom inozemstvu, no djelomično i Zagrebu i Istri.

Povećanje broja nastavnika

U objavljenim statistikama zanimljivo je uočiti da istovremeno s padom broja učenika i unatoč njemu, raste broj nastavnika. Pad njihova broja bilježe samo četiri županije - Sisačko-moslavačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Primorsko-goranska. No čak i u njima pad broja nastavnika ne slijedi onaj u broju učenika - uglavnom je desetak puta sporiji.

Najveći porast broja nastavnika bilježi se u Zadarskoj (8,1 %) i Dubrovačko-neretvanskoj županiji (6,4 %).

Poseban fenomen je Vukovarsko-srijemska županija u kojoj je broj nastavnika porastao za 3,1 % iako je broj učenika pao za 17,2 %.

Ako pogledamo trenutačnu situaciju u Hrvatskoj, ispada da na jednog nastavnika dolazi oko 9,7 učenika. U tom smislu možemo se uspoređivati sa zemljama s vrhunskim školskim sustavima, kao što je primjerice Island, koji ima odnos 1:10 i ima vrlo visoke standarde obrazovanja i pismenosti.

>>AUTOBUSI ZA NJEMAČKU PUNI Ovako izgleda Plenkovićev rast zaposlenosti

>>STIGLI NOVI PODACI Svi bježe iz Hrvatske, naši političari uspješno tjeraju ljude

>>Švicarski list o zastrašujućim razmjerima iseljavanja iz Slavonije: "To je potpuni egzodus"

>>SLAVONIJA NA RASPRODAJI Kuće jeftinije od starog auta

Usporedba s Estonijom

U tablicama i brojkama koje je objavio DZS za nas također može biti zanimljiva usporedba s tranzicijskom Estonijom, zemljom s 1,3 milijuna stanovnika koja ima izuzetno kvalitetan obrazovni sustav i vrlo dinamičnu, suvremenu ekonomiju s otvorenim tržištem i brzim rastom.

BDP po glavi stanovnika u Estoniji je 1996. godine bio 34,8 % prosjeka 15 najrazvijenijih zemalja EU-a, a već 2007. čak 65 %. On je trenutačno na oko 30 tisuća dolara po glavi stanovnika. Prosječna mjesečna neto plaća u Estoniji u 2016. godini bila je 988 USD mjesečno, po čemu je nadišla Hrvatsku u kojoj je iznosila 909 USD.

U toj zemlji omjer nastavnika i učenika 2013. bio je 1:11,5, dakle nešto slabiji nego u Hrvatskoj. Ipak, postignuća u osnovnom i srednjoškolskom obrazovanju su joj među najvišima u EU-u, dok su hrvatska ispod prosjeka. Primjerice, Estonija je 2015. na PISA testiranju u području znanosti imala rezultat od 534 boda, što je bio treći najviši nakon Singapura i Japana, dok je Hrvatska imala 475, što je ispod prosjeka OECD-a koji je iznosio 493.

Radi boljeg razumijevanja razlika, nije na odmet istaknuti nekoliko stvari. Kao prvo, Estonija je njegovala pismenost i obrazovanje još u 17. stoljeću. Kao drugo, s reformom školstva krenula je još 1987. Treće, a možda i najvažnije, veliku kurikularnu reformu provela je još 1996. i to uz pomoć savjetnika iz Finske.

Za kraj istaknimo da Estonija, baš kao i Hrvatska, ima problema s povećanjem ugleda i atraktivnosti nastavničke profesije. To se posebno osjeća u manjku kvalitetnih nastavnika u području STEM-a. U nastojanju da riješi ovaj problem, Estonija je nedavno odlučila povećati plaće nastavnika i osnažiti pristup razvoja profesionalnih karijera na temelju kompetencija. Minimalne plaće nastavnika u Estoniji narasle su od 812 eura 2012. na 1211 eura 2017. Prosječna plaća nastavnika u Estoniji danas je oko 1200 eura, dok je u Hrvatskoj oko 750 eura.

Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz iseljavanje iz Hrvatske, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: iseljavanje.

Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.