Foto: FaH
ŠPANJOLSKA je gotovo 300 dana bez vlade. Ali Španjolce nije briga, a gospodarstvo im cvjeta.
Kafići i restorani su puni, kao i modni butici i umjetničke galerije. Turisti su posvuda. Kome onda uopće treba vlada?
Po svemu sudeći, Španjolcima vlada ne nedostaje. Prema ovomjesečnoj anketi CIS-a najviše au zabrinuti zbog nezaposlenosti, dok im je odsutnost vlade tek na petom mjestu prioriteta, prenosi Huffington Post.
"Svi su šljam kojeg nije briga za narod"
"Nisam posebno zabrinut", kaže umirovljenik Goyito De Camacho. "Vidim to na TV-u i u novinama, ali političari su svi isti. Svi su šljam kojeg nije briga za narod."
Slično razmišlja i računalni tehničar Jose Luis Alfonso: "Politika u Španjolskoj je kaotična, stranke su jedino zainteresirane za sebe. Kažu da ovo nema utjecaja na gospodarstvo, ali meni se čini da ima. Možda nam je bolje bez vlade."
Ako ne sastavi vladu, Španjolsku čekaju treći izbori u godinu dana
Međutim, ekonomisti upozoravaju da je riječ o zabludi. "Istina je da se zemlja može održati bez vlade. Problem nastaje kad to postane predugo", tvrdi profesor ekonomije Jose Ramon Pin.
Ni nakon drugih izbora u manje od godinu dana (20. prosinca i 26. lipnja) nema jasnog pobjednika. Narodna stranka pobijedila je oba puta, ali nema većinu u parlamentu. Njena tehnička vlada upravlja državom već 9 mjeseci. Ako do 31. listopada ne uspije sastaviti manjinsku vladu, Španjolsku čekaju treći izbori u godinu dana.
Lider Narodne stranke Mariano Rajoy trenutno ima potporu 170 od 350 članova parlamenta, ali treba mu potpora ili suzdržani glas drugih stranaka u glasanju o povjerenju vladi. Doduše, postoji mogućnost da Socijalistička stranka, čiji predsjednik je nedavno dao ostavku, glasa suzdržano ovog puta.
Gospodarski rast od 3.1%
Kako piše New York Times, izgleda da je španjolski politički sustav kolabirao. Demokracija je funkcionirala 35 godina s praktički dvostranačkim sustavom. Sad kad četiri stranke - narodnjaci, socijalisti, ljevičarski Podemos i liberalni Ciudadanos - dijele glasove, pokazuju se nespremnim ili nesposobnim za sklapanje koalicije.
U međuvremenu, španjolsko je gospodarstvo među najbrže rastućima u Europskoj Uniji. MMF joj predviđa stopu rasta od 3.1% ove godine.
Pin upozorava da je tako zbog toga što je parlament izglasao proračun prošle godine: "Problem nastupa 2017. jer nema proračuna i javne investicije, fiskalna politika ni distribucija proračunskih sredstava neće biti poznata dotad."
Isto tako, Europska komisija bi mogla nametnuti sankcije Španjolskoj ako ne obuzda svoj pretjerani deficit, kojeg Španjolska centralna banka procjenjuje na 4.9% BDP-a ove godine.