CIJENE stambenih objekata u Hrvatskoj u trećem tromjesečju prošle godine bile su za devet posto više nego u istom razdoblju godinu ranije, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).Time je nastavljen rast cijena stambenih nekretnina na godišnjoj razini koji u Hrvatskoj traje od drugog tromjesečja 2017. godine.
Najviši rast cijena stambenih nekretnina zabilježen je u drugom kvartalu 2019. godine, kada su te cijene porasle za 10.4 posto u odnosu na drugi kvartal 2018. godine, a i novi podaci za posljednje tromjesečje za koje su upravo stigli podaci pokazuju negativan trend.
Po podacima DZS-a za treće tromjesečje prošle godine, naime, cijene novogradnje su porasle za 8.5 posto u odnosu na treće tromjesečje 2020. godine, dakle na godišnjoj razini, dok su cijene postojećih stambenih objekata bile više za 9.2 posto.
Statistika prema geografskim područjima pokazuje da su na godišnjoj razini cijene stambenih objekata u Zagrebu porasle u prosjeku 9.6 posto, dok se na Jadranu bilježi stopa rasta od 8.9 posto, a na ostalim područjima 8.2 posto.
U odnosu na drugo tromjesečje prošle godine podaci DZS-a pokazuju da su u trećem tromjesečju 2021. cijene stambenih nekretnina u Hrvatskoj porasle za 1.7 posto.
Pritom su novi stambeni objekti poskupjeli u prosjeku 1.3 posto, a postojeći 1.8 posto.
U trećem tromjesečju 2021. cijene stambenih jedinica u odnosu na drugi kvartal prošle godine u prosjeku su u gradu Zagrebu više za 1.3 posto, na Jadranu za 2.9 posto, dok su na ostalim područjima bile 0.4 posto više.
Koliko su stanovi skupi najbolje pokazuju oglasi. U Index oglasima u prosincu smo tamo pronašli oglase za četverosoban stan s vrtom na Šalati po cijeni od 9.682.535 kuna, dok se na zagrebačkom Cvjetnom trgu prodaje stan od 164 kvadrata za 12.803.859 kuna. Pronašli smo i oglas za stan od 46.55 kvadrata u Dubravi koji košta oko 2.254.252 kuna. U sva tri oglasa riječ je o novogradnji.
Podaci Državnog zavoda za statistiku koji pokazuju prosječne cijene kvadrata pokazuju da je u prvom polugodištu 2021. prosječna cijena kvadrata novih stanova iznosila 13.550 kuna. Ta cijena veća je za 5.8% u odnosu na drugo polugodište 2020. i za 4.7% u odnosu na prvo polugodište 2020.
Što se tiče prosječne cijene prodanih novih stanova po kvadratu, one su bile nešto više. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine kvadrat prodanog novog stana u prosjeku iznosio 14.127 kuna (1883 eura), usporedbe radi 2019. je prosječna cijena metra kvadratnog prodanog novog stana u Zagrebu bila 12.834 kune, dok je 2020. iznosila 14.013 kuna.
Međutim, agenti za nekretnine s kojima smo razgovarali kažu da su u stvarnosti cijene kvadrata novogradnje više od onih koje su navedene u službenim podacima Državnog zavoda za statistiku.
"Prosječna cijena kvadrata novogradnje u Zagrebu je 2200 eura", ističe Boro Vujović, direktor Agencije za nekretnine Opereta.
Objašnjava i zašto podaci DZS-a pokazuju manje cijene. Navodi kako su dva faktora ključna, a koja objašnjavaju zašto je prosječna cijena kvadrata u Zagrebu prema službenoj statistici niža od one u stvarnosti.
"Prvi faktor je taj što se više stanova gradi na periferiji Zagreba gdje su cijene niže, tamo cijene iznose i po 1800 eura za novogradnju. Uzmimo u obzir Klaru, Sesvete i Odru, ti dijelovi također spadaju u Zagreb, a upravo se na tim područjima dosta gradi pa i zbog njih ispada niža prosječna cijena novogradnje u Zagrebu", navodi Vujović.
I jedan drugi faktor je važan, kako navodi Vujović, a riječ je o realiziranoj kupoprodajnoj cijeni stanova.
"Kad se zgrada krenula graditi prije dvije godine cijena kvadrata je bila 2000 eura, tad su potpisani predugovori, u međuvremenu je zgrada izgrađena, i cijena tog stana je narasla na 2500 eura. No oni koji su potpisali predugovor plaćaju po 2000 eura kvadrat, dok oni koji sad kupuju stan u toj zgradi plaćaju po 2500 eura kvadrat. Zato dolazi do te razlike. Svi uglavnom prodaju stanove u ranoj fazi, tako da to nisu cijene koje su današnje. A DZS uzima u obzir te podatke", objasnio nam je Vujović.