Divlje koze, prema procjenama njih oko 400 do 500, već duže vrijeme uzrokuju brojne probleme stanovnicima Unija, ponajprije uništavanjem maslina i drugih nasada, kao i okućnica u samom naselju, zbog čega ih se žele riješiti ili im barem smanjiti broj, piše Novi list.
U zadnje vrijeme uzorci tkiva uginulih ili odstrijeljenih koza pokazuju da ih je dobar dio zaražen Q groznicom koja kod ljudi može izazvati simptome slične gripi ili upali pluća, a u malom broju slučajeva i oštećenja srca, mozga, jetre i pluća.
Unije su ovih dana dospjele u javnosti zbog najave vodstva tamošnjeg Vijeća mjesnog odbora o mogućem raspisivanju referenduma za izdvajanje iz Grada Malog Lošinja i Primorsko-goranske županije te priključenje Općini Medulin i Istarskoj županiji, nakon višegodišnjeg ignoriranja zahtjeva mještana otoka za boljim prometnim povezivanjem s Lošinjem i kopnom, uspostavom kvalitetnije medicinske skrbi, no nisu to jedini njihovi problemi, ima ih čitav niz, a jedan od najvećih su divlje koze.
"Dovedene su da pobrste makiju, a pobrstile su masline"
"Te su koze dovedene na otok krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina, kada je lošinjska tvrtka Jadranka ovdje imala ovce, s ciljem da koze pobrste makiju i raščiste zemlju za rast trave i ispašu ovaca. Dogodilo se, međutim, to da su koze pobrstile otočne masline i namnožile se preko svake mjere, pa sad predstavljaju problem i otočnim ovčarima, jer popasu i travu koju su pasle ovce", kaže Robert Nikolić, predsjednik Vijeća mjesnog odbora Unije.
Njegove riječi potvrdilo je i nekoliko stanovnica Unija, među njima i Kristina Bosca, čija obitelj se bavi uzgojem ovaca na Unijama, sa stadom od 400 grla.
"Osim što rade štete na maslinama i vrtovima, svaku noć ulaze u mjesto i uništavaju okućnice. Pojedu svo cvijeće i drugo ukrasno bilje, a nerijetko i razbiju prozor ili naprave kakvu drugu štetu u dvorištima. Prije nekoliko dana jedna je uginula u dvorištu kuće u kojoj nitko ne živi preko zime, a to smo primijetili tek kad smo osjetili smrad lešine koji se širio iz dvorišta. Svake noći ih je barem pedesetak u mjestu", rekle su Unijanke.
Oporavilište za supove: Nisu opasne za ptice, ali jesu za ljude
Nikolić ističe kako su rješenje problema pokušali naći u komunikaciji s Gradom Malim Lošinjem, Primorsko-goranskom županijom, Ministarstvom poljoprivrede i županijskom Javnom ustanovom Priroda, odnosno Centrom za posjetitelje i oporavilištem za bjeloglave supove na Cresu, ali bez uspjeha.
Ideja o hranjenju supova lešinama odstrijeljenih koza u početku je bila prihvaćena od Javne ustanove Priroda, potvrdila nam je ravnateljica Irena Jurić, ali je kasnije odbačena, zbog mogućnosti širenja zaraze Q groznicom na ljude i životinje.
"Nakon obavljenih analiza od strane Hrvatskog veterinarskog instituta, obaviješteni smo da je u kozama nađena prisutnost zaraze koja uzrokuje Q groznicu. Opasnost prijenosa na supove ne postoji, no postoji opasnost obolijevanja ljudi koji su u doticaju sa zaraženim životinjama, a također i opasnost od širenja zaraze na druge životinje. Srećom, nitko se od kolega koji su bili u doticaju s kozama s Unija nije zarazio.
U cilju zaštite djelatnika i sprječavanja potencijalnog širenja zaraze, nadalje nismo bili u mogućnosti prihvaćati koze s Unija, a svakako dok se ne dobiju službeni napuci stručnjaka o načinu postupanja u takvim situacijama", kaže ravnateljica.