Potpredsjednik vlade i ministar financija Marko Primorac otkrio je danas konture novog paketa poreznih izmjena, koji između ostalog uključuje uvođenje poreza na nekretnine transformacijom poreza na kuće na odmor, kao i izjednačavanje poreznog tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma.
U izjavi nakon sjednice vlade Primorac je rekao da je već ranije definirana ambicija vlade u pogledu povećanja pravednosti poreznog sustava i postupnog prebacivanja tereta oporezivanja s rada na imovinu, konkretno u ovom slučaju nekretnina, u smjeru čega su išle i porezne izmjene koje su na snagu stupile početkom ove godine.
Tako je, između ostalog, povećana autonomija jedinica lokalne samouprave u utvrđivanju poreza na kuće za odmor, a maksimalni iznos po kojem se kvadrat takve nekretnine može oporezovati povećan na pet eura, pri čemu je više od 50 jedinica utvrdilo porez na toj najvišoj razini. Kako je i ranije najavljivao, porez na kuće za odmor treba transformirati i to će se u novom paketu poreznih izmjena i učiniti - uvođenjem poreza na nekretnine.
"O tome sam već govorio da je to potrebno transformirati pa i u smislu jasnijeg definiranja naziva toga poreza, a onda i porezne osnovice, odnosno obuhvata nekretnina koje će se oporezivati", izjavio je Primorac, koji će cjeloviti paket novog kruga poreznih izmjena predstaviti u ponedjeljak.
Prijedlog će uključivati i djelomične izmjene raspona u kojem se te nekretnine mogu oporezivati, u vidu povećanja i gornje i donje granice, a njime će jedinice lokalne samouprave imati i obavezu uvođenja tog poreza, s obzirom na to da je dosad to bila samo opcija.
Najveći udar na iznajmljivače u turističke svrhe
Porez na nekretnine neće plaćati onaj tko živi u nekoj nekretnini i oni koji su svoju nekretninu dali u dugoročan najam. "Prijedlog je da se utvrđuje porezni obveznik i predmet oporezivanja u ožujku tekuće godine za tu godinu i onaj tko bude imao ugovor o dugoročnom najmu i tko bude iznajmljivao nekretninu u određenoj godini, barem deset mjeseci, taj ne bi plaćao porez na nekretnine", pojasnio je Primorac.
S druge strane, oni koji će nekretninu iznajmljivati kratkoročno ili će im nekretnina biti prazna, ti će plaćati porez na nekretnine. Na pitanje novinara kako će se to sve pratiti, Primorac je rekao da "država može pratiti sve".
Najavio je i povećanje poreznog opterećenja kratkoročnog najma u turizmu, koji se trenutačno plaća kao paušal po krevetu, a po Primorčevim riječima ti su iznosi "prilično smiješni" i na neki su način ne samo utjecali na tržište nekretnina, nego na gospodarstvo u cjelini.
Konstatirao je i da se ugovorni, dugoročni najam prilično blago oporezuje, no kratkoročni još i manje, pa bi tako trebalo doći do izjednačavanja poreznog tretmana dugoročnog i kratkoročnog najma. Time će doći do značajnog povećanja poreznog opterećenja kratkoročnog najma, no ono će i dalje biti poprilično povoljno u odnosu na oporezivanje ostalih izvora dohotka, istaknuo je Primorac.
Kazao je i da se postavlja pitanje koliko je opravdano da su dohodci iz različitih izvora različito oporezovani, a posebno zašto je dohodak od najma u puno povoljnijem tretmanu od dohotka od nesamostalnog rada. "Dakle, zašto netko tko radi i živi od svojega rada plaća veći porez na dohodak od nekoga tko se bavi iznajmljivanjem?" upitao se Primorac.
Koliko će iznosti porez na nekretnine?
Kako se moglo neslužbeno čuti, on bi mogao iznositi od 1 do 10 eura po kvadratu, a određivat će ga lokalna samouprava. Tako bi netko tko ima kuću od, primjerice, sto kvadrata u kojoj ne stanuje godišnje mogao plaćati između sto i tisuću eura, ovisno kako propiše lokalna samouprava.
Što vlada želi?
Vlada ovim mjerama, kako tvrde, želi na tržište osloboditi stotine tisuća praznih stanova. Hoće li to uspjeti, ostaje za vidjeti. Jedno je nešto željeti, a drugo je praksa, pokazuje iskustvo. Primjerice APN, mjera poticanja kupnje stanova koju je vlada godinama gurala, stvorila je kontraefekt i povećala cijene stanova. U svojoj srži ona je bila i nepravedna jer je ostavljala ogroman prostor za manje ili veće lopovluke i razne malverzacije.
Branko Bačić uvjeren je kako će ove vladine mjere smanjiti najam i cijene stanova. Potpredsjednik vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić najavio je kako je cilj u Hrvatskoj, koja ima 2.38 milijuna stanova, od kojih se 958.000, odnosno 40 posto ne koristi za stanovanje, raznim mjerama staviti na tržište, povećati ponudu i smanjiti cijene najamnine i stanova.
Napomenuo je da je 595.000 stambenih jedinica prazno i, prema podacima Državnog zavoda za statistiku i Hrvatske elektroprivrede (HEP), 231.000 ih se koristi za kratkoročni najam i nisu u funkciji stanovanja i jer ih se 115.000 koristi za obavljanje određene djelatnosti (odvjetnički uredi, ordinacije, saloni, galerije).
Bačić otkrio neke nove detalje
Pojasnio je kako se porez ne bi plaćao na nekretnine u kojima građani stanuju u svome mjestu prebivališta, kao ni na stambene jedinice u dugoročnom najmu, a plaćao bi se na one koje su u kratkoročnom najmu te dodao da će to razraditi Ministarstvo financija.
Prva nekretnina podrazumijeva plaćanje samo komunalne naknade, rekao je Bačić. Također je rekao kako se porez ne bi plaćao na stambene jedinice koje nisu osposobljene za stanovanje jer nemaju potrebnu infrastrukturu, primjerice nisu spojene na električnu mrežu ili vodoopskrbu, odnosno nisu i ne mogu biti useljive.