Što nas očekuje u 2023. godini? Pitali smo pametne ljude

Foto: Shutterstock, Igor Kralj, Marko Prpic, Luka Stanzl, Davor Puklavec/PIXSELL

UOČI svakog ulaska u novu godinu, osim što se rekapitulira prethodno razdoblje, rade se i predviđanja i očekivanja o onome što slijedi u raznim životnim područjima.

Za kraj 2022. Index je neke od poznatijih hrvatskih znanstvenika, ali i ljudi iz biznisa, prije svega IT-jevaca i inovatora, zamolio da predstave svoja predviđanja za iduću godinu, kako u domenama svoje stručnosti, tako i općenito za Hrvatsku, ali i svijet u cjelini.

Politički ekonomist Vuk Vuković, Sveučilište u Oxfordu

Godina 2023. bi nam, nažalost, mogla biti jednako turbulentna kao i 2022. Recesiju već gotovo svi očekuju, geopolitička žarišta se povećavaju, a inflacija je još uvijek visoka pa će centralne banke i dalje biti prisiljene držati kamatne stope visokima, što opravdava očekivanja o recesiji.

Neizvjesnost je, stoga, ključna riječ s kojom ulazimo u 2023. Rat u Ukrajini i dalje ne izgleda kao da će brzo završiti, što s druge strane može povećati vjerojatnosti proxy sukoba na drugim mjestima, baš kao za vrijeme Hladnog rata. To nije dobro ni za političku stabilnost ni za energetsku situaciju u Europi, što opet iziskuje daljnje pritiske na inflaciju.

Što se inflacije tiče, s jedne strane ona će neminovno padati zbog rasta kamatnih stopa i smanjenja potražnje, kao i zbog prilagodbe lanaca nabave nakon 2021. S druge strane, Kina izlazi iz okvira zero covid politika i kreće u otvaranje, što bi moglo imati jednake posljedice na inflacijske pritiske s kojima se Zapad suočavao od sredine 2021.

Drugim riječima, mogli bismo imati novi val inflacije, što bi dodatno potenciralo recesiju. Takav scenarij znači da ni na tržištima ne možemo očekivati značajniji oporavak. Štoviše, veća je vjerojatnost još jednog pada nego značajnog oporavka. Na tržištima stoga opet možemo očekivati veću volatilnost.

Zanimljivo, u okviru svih ovih globalnih trendova i događaja, Hrvatska ima nešto više razloga za optimizam. Ulazak u Schengen i uvođenje eura bi nam svakako trebalo dugoročno pomoći ostvariti snažniji rast, baš kao što je učinak ulaska u EU od 2013. nadalje zbog rasta izvoza i domaće potražnje postepeno dizao naše gospodarstvo.

I dalje imamo iste domaće probleme političke zarobljenosti institucija, ali makroekonomski stojimo prilično dobro. Naravno, ako dođe do jače recesije izvana, i mi ćemo je osjetiti, ali kontekst unutar kojeg ćemo dočekati krizu bit će puno bolji nego kontekst u kojemu smo dočekali posljednju krizu, onu iz 2009. To ipak jest neki razlog za domaći optimizam.

Janoš Terzić, Katedra za imunologiju i genetiku Medicinskog fakulteta u Splitu

Očekujem značajne napretke u više područja biomedicine. U ovoj je godini otkriveno da je Epstein-Barrov virus (koji uzrokuje mononukleozu) glavni uzročnik multiple skleroze pa je za pretpostaviti da će se u 2023. krenuti s izradom cjepiva i lijekova protiv tog virusa, s ciljem sprječavanja zaraze i liječenja multiple skleroze. 

Također, u narednoj će se godini dovršiti cjepivo protiv respiratornog sincicijskog virusa, koje bi trebalo spriječiti epidemije kakve trenutno haraju našim pedijatrijskim ambulantama. Sigurno će biti još velikih otkrića u području mikrobiote. 

Očekujem još pokušaja terapijske primjene tehnologije koja mijenja gene, CRISPR-Cas9, u genetskim bolestima, najvjerojatnije u anemijama ili hemofiliji. 

Umjetna inteligencija bi mogla značajno unaprijediti dijagnostiku i terapijske odabire za pacijente (tzv. personalizirani pristup). U budućnosti će umjetna inteligencija u medicini biti još važnija i donosit će još veće koristi. Vjerojatno će u narednoj godini krenuti korištenje prvih učinkovitih lijekova protiv Alzheimerove bolesti, a sigurno će stići i novi lijekovi u "imunoterapiji raka".

Očekujem i važna otkrića u proučavanju starenja. Prije par godina je pronađen koktel lijekova koji je genetsku dob ljudi vratio unatrag pa mi se čini da je prošlo dovoljno vremena za značajnija unapređenja o kojima bismo uskoro mogli doznati. Kao što vidite, nadanja su velika, pa neka 2023. godina počne.

Molekularna biologinja Iva Tolić, Institut Ruđer Bošković

Zadnji put sam pisala o predviđanjima za novu godinu krajem 2019. Svi koji smo o tome pisali potpuno smo promašili jer nitko nije mogao predvidjeti što će nam donijeti 2020. godina i kako će se sve iz temelja promijeniti. Zato više ništa ne predviđam!

Godina 2020. pokazala nam je koliko je život nepredvidiv i kako malo toga kontroliramo i razumijemo. Za 2023. godinu se nadam da će donijeti kraj svemu što nas je pogodilo 2020. godine - da će završiti pandemija i da će napokon ozbiljno krenuti obnova od potresa u Zagrebu i na Banovini.

Što se tiče biomedicinskih znanosti, upravo smo svjedočili dosad nezamislivo brzom napretku u razvoju mRNA cjepiva pa će biti zanimljivo vidjeti u kojem smjeru i protiv kojih bolesti će se takva cjepiva dalje razvijati.

Još jedan uzbudljiv napredak mogao bi se dogoditi u terapijama za uređivanje gena pomoću tehnologije CRISPR, koja se još naziva genetskim škarama i za koju je dodijeljena Nobelova nagrada 2020. godine.

Taj alat za uređivanje koda života mogao bi ubrzo, već sljedeće godine, biti ključan u liječenju genetskih poremećaja kao što su beta-talasemija i anemija srpastih stanica, a nakon toga i mnogih drugih bolesti, uključujući neke vrste raka, HIV/AIDS i dijabetes tipa 1.

Na ovom nas polju čeka puno uzbuđenja kako se pokreće sve više ispitivanja i kako se terapije proširuju na nova područja bolesti.

Fizičar Marin Soljačić, Massachusetts Institute of Technology

Dugoročno gledano (što se tiče idućih nekoliko desetljeća), ja sam optimist. Pred nama jesu veliki, teški i ozbiljni izazovi i prijetnje, kao što su globalno zatopljenje, odnos Kine i SAD-a te potencijalne negativne posljedice brzog razvoja umjetne inteligencije. No vjerujem da ćemo dugoročno prevladati te izazove, da će nam, primjerice, razvoj umjetne inteligencije donijeti puno toga dobroga.

No svaki razvoj je dva koraka naprijed i jedan korak natrag, pa će tako vjerojatno biti i u 2023. Sukob u Ukrajini će se nastaviti i, nažalost, za sada se ne nazire brz kraj tim ljudskim patnjama. Sukob prijeti i da se proširi izvan granica Ukrajine i Rusije.

Bit ćemo i dalje svjedoci puno patnji izazvanih covidom, pogotovo u Kini početkom 2023. godine. Što se svjetske ekonomije tiče, velika je vjerojatnost da će SAD (vjerojatno i većina svijeta) iskusiti recesiju unutar iduće dvije godine, no ima razloga za nadati se da će ta recesija biti relativno blaga (pogotovo u odnosu na onu iz 2008. godine).

Što se tiče Hrvatske, osobno s nostalgijom gledam na napuštanje kune, no možemo vjerovati da će uvođenje eura i ulazak u Schengen dugoročno dovesti do više ekonomske koristi nego štete.

Na kraju, što se tiče znanosti, i dalje ćemo biti svjedoci ubrzanom i uzbudljivom razvoju umjetne inteligencije te njenim primjenama u svakodnevnom životu, ali i znanosti.

Poduzetnik Alan Sumina, suosnivač Nanobita

Očekujem da će 2023. početi izazovno. Visoka inflacija i posljedično rastuće kamatne stope diljem eurozone i SAD-a uzrokovat će bankrote mnogih visoko zaduženih kompanija. Još prije dvije godine nitko nije ni pomišljao da bi kamatne stope mogle premašiti 5 posto, a već sada mnogi mali biznisi u Americi plaćaju kamatu od 10 posto i više.

Naravno da će to doći i do Hrvatske, samo s nekim odmakom od 6 do 12 mjeseci. No ovog puta ipak vjerujem da bi udar na domaće kompanije mogao biti manje izražen nego za vrijeme zadnje krize 2008. jer su kompanije smanjile razine duga i nisu prezadužene.

Dodatno, tu su snažni pozitivni katalizatori poput ulaska u eurozonu i Schengen, koji bi mogli pozitivno utjecati na investicije. Međutim, prošlo desetljeće je bilo obilježeno stalnim padom kamatnih stopa i bilo je puno lakše u takvim uvjetima ostvarivati rast gospodarstva.

Što se tiče omiljenih investicija u Hrvatskoj – nekretnina, ne očekujem da će cijene nastaviti rasti jer po svim pokazateljima su već sada skupe. No neće ni značajnije padati jer nemamo kao 2008. godine viška nekretnina na tržištu, realnije je očekivati da će likvidnost pasti i da će tržište biti zamrznuto neko vrijeme.

Iz perspektive IT sektora, vidimo da su mnoge globalne kompanije krenule u otpuštanja djelatnika, rezanje troškova i stopiranje novih zapošljavanja. Vrijednosti dionica tih tvrtki su pale između 30 i 70 posto, no i dalje nisu jeftine ako gledamo pokazatelje zarade i vrijednosti.

Rekao bih da su se očekivanja nakon završetka covida ipak resetirala. Dodatno, kriptobalon se na kraju ipak rasprsnuo i pokazalo se da je većina kriptoulaganja – samo prevara za lakovjerne i naivne, ušminkana u hi-tech žargon.

Trenutno se zanimanje kompanija prebacuje prema AI-ju (umjetna inteligencija), konkretno generativnom AI-ju koji sam stvara slike, tekstove i koji je sve teže razlikovati od ljudi, tako da će to sigurno biti trend koji će obilježiti 2023. godinu.

Što se domaćeg IT sektora tiče, pozitivno je što se u osnovi ne radi o visokozaduženim kompanijama i neprofitabilnim tvrtkama. Najveći udarac bi mogle osjetiti kompanije koje ovise o vanjskom financiraju. Naime, valuacije kojima smo svjedočili prije svega dvije godine danas se čine kao daleka prošlost i puno je teže doći do financiranja.

No ne očekujem neka velika otpuštanja u domaćem IT sektoru. U nekom scenariju, domaće tvrtke bi mogle čak i profitirati s ovim troškovnim optimizacijama stranih kompanija jer značajan dio domaćeg IT sektora pruža outsourcing povoljnije nego što bi istim tim tvrtkama bilo zaposliti ljude u svojim državama.

Ono što bi moglo biti posljedica svega toga jest da tranzicija domaćeg IT sektora iz uslužnog – koji radi za druge, u proizvodni – koji stvara vlastite produkte i u kojem je ipak veća dodana vrijednost, uspori na neko vrijeme.

Neki generalni oporavak i rast gospodarstva očekujem krajem 2023., početkom 2024. – pod uvjetom da se inflacija stavi pod kontrolu.

Aco Momčilović, suosnivač i sudirektor Global AI Ethics Institutea

Raditi predikcije postaje sve teže iz godine u godinu, naročito u područjima koja se jako brzo razvijaju. Neki futurolozi, kao Ray Kurzweil, predvidjeli su da ćemo doći u točku "singularnosti" do 2042. godine. Nakon tog trenutka bit će gotovo nemoguće ljudima predviđati budućnost.

 

U 2022. godini smo vidjeli neke od takvih bljeskova, koji nam možda najavljuju i što bi se sve moglo dogoditi u 2023. godini. Ili, bolje rečeno, koliko su ta događanja izvan dosega naših predikcija.

Godina 2022. je u razvoju tehnologije, a naročito umjetne inteligencije, negdje i nadišla očekivanja. Nova sila koja bi mogla usmjeriti dio razvoja i resursa jest, nažalost, i trenutni rat u Ukrajini, koji je dao goriva nekim geopolitičkim pitanjima, što će imati mogućih posljedica na razvoj tehnologija.

AI postaje i sve veći politički prioritet za sve dionike. S obzirom na transformativne prednosti umjetne inteligencije, kao i njezine rizike, umjetna inteligencija postaje i pravno te geopolitičko pitanje.

Mnoge zemlje imaju namjenske strategije umjetne inteligencije. Te strategije AI smatraju motorom rasta i dobrobiti, nastoje obrazovati i zaposliti sljedeću generaciju istraživača i razmotriti kako najbolje odgovoriti na izazove umjetne inteligencije.

Nevladini dionici – poslovne, tehničke organizacije, akademska zajednica, civilno društvo i sindikati – i međunarodna tijela, uključujući G7, G20, OECD, Europsku komisiju i Ujedinjene narode, također poduzimaju mjere.

Ako bih morao izabrati nekoliko polja važnih za istaknuti za iduću godinu ili dvije, to bi bila ova:

1. Vojna umjetna inteligencija – tek smo zagrebali po površini, mnogi projekti moraju biti u razvoju, pitanje je samo hoće li biti dostupni javnosti. Rat u Ukrajini će s jedne strane sigurno povećati ulaganja upravo u ovaj segment, ali će s druge strane možda oduzeti potrebne resurse drugim područjima, primjerice školstvu.

Može se pretpostavljati da će se nastaviti razvoj autonomnih vozila (na kopnu, u zraku, na moru i pod morem).

2. Sektor globalnog obrazovanja – umjetna inteligencija općenito može učiniti čuda u obrazovanju ljudi, ali čak i uže, mislim da će se edukacije povezane s umjetnom inteligencijom u poslovanju pojaviti u većem broju.

Također bi trebalo doći do porasta edukacije o osnovama umjetne inteligencije, koje bi mogle pomoći ljudima da razlikuju različite vrste umjetne inteligencije i njihov "osjećaj" o tome što je AI, koja je razina njegove "svijesti" i da AI razlikuju od "magije".

Vjerojatno će se i neke institucije fokusirati samo na AI obrazovanje. Također, derivati jezičnog modela uzrokovat će veliko preispitivanje formata i procesa akademskog objavljivanja u gotovo svim časopisima. Bit će zanimljivo gledati kako se trome institucije, kao što su akademske, prilagođavaju ovakvim promjenama.

3. Industrija zabave i marketing - slike i tekstovi generirani umjetnom inteligencijom već su ovdje, vidjet ćemo koliko brzo će se poboljšati. Moguće da će najveće korporacije vrlo skoro imati svoje ogranke koji se bave zabavom – generiranom pretežno AI alatima.

4. Medicina – potencijalno je velik utjecaj AI-ja na ovo polje. Već smo imali nekoliko gotovo revolucionarnih primjera. Uštede koje se mogu napraviti su nevjerojatne. Prevencija, liječenje, ali i briga za bolesnike otvaraju cijele nove segmente.

Možemo li se nadati da će uskoro neke zemlje uvesti reviziju cjelokupne dijagnostike od strane AI sustava? AlphaFold platforma je pokazala odlične rezultate u predviđanju strukture proteina. Istraživanja u ovome području će biti u zamahu i možemo se nadati cijelom spektru aplikacija – od lijekova koji će spašavati živote do napretka u agrikulturi ili stvaranju novih materijala.

5. Velika, još uvijek nepoznata AI aplikacija - tu mislim na AI segment koji nismo mogli predvidjeti, ali će zamijeniti stare načine funkcioniranja na nekom području. Baš kao što smo to vidjeli u posljednjih 12 mjeseci.

U 2022. smo imali dva ogromna iskoraka koje nitko izvan uskog kruga specijaliziranih ljudi nije ni naslućivao – AI generated art – programi kao što su Midjourney i DallE2 i ChatGPT koji su napravili ogroman napredak i izazvali tektonske pomake u mnogim strukama.

Ostaju i neka zanimljiva pitanja – hoćemo li imati dovoljno podataka za sve veće potrebe za treniranje sve jačih modela? Ili će se nastaviti eksplozija podataka sa sinergijama poput one između AIa i IoTa? Hoće li se promijeniti način na koji pretražujemo podatke? Učinak ChatGPTa i njegovih novih verzija bi mogao biti veći nego što je bio efekt Googlea u 2000-im godinama.

Za nas su neka pitanja ista kao i svake godine – uzimajući u obzir sva globalna događanja i informacije koje posjedujemo – što će učiniti i kako će se prilagoditi Hrvatska, a i regija?

Upravo iz interesa za ovo pitanje, u zadnje vrijeme sam razgovarao s nekolicinom ljudi koji razmatraju ideju osnivanja lokalnog instituta za futurologiju kako bi na nadolazeće izazove što prije spremili neke odgovore i planove. Možda se i tu neke stvari pokrenu.

Astrofizičarka Dijana Dominis Prester, Sveučilište u Rijeci

U 2023. godini nas čekaju brojne novosti u području boljeg razumijevanja svemira, a posebice u području istraživanja vezanih uz Zemljinu atmosferu te utjecaj svemirskih i atmosferskih pojava na čovjeka.

Došlo je vrijeme povezivanja i interdisciplinarnosti. Primjerice, upravo je dio naše grupe iz Rijeke koja se bavi astročestičnom fizikom u zadnje vrijeme fokusiran na karakterizaciju atmosfere i primjene na razumijevanje Zemljine klime, pomoću LIDARa i drugih instrumenata koje koristimo u sklopu međunarodnih eksperimenata MAGIC i CTA na La Palmi.

Također, nedavno sam krenula u suradnju s KBC Rijekom u cilju istraživanja povezanosti ljudskog zdravlja i atmosferskih pojava uzrokovanih iz svemira i sa Zemlje. Nadamo se da ćemo rezultate iz oba područja objaviti sljedeće godine te ću vam tada moći i više o tome reći.

Moj osobni stav prema 2023., kao i daljoj budućnosti, optimističan je te želim taj duh prenijeti i na čitatelje. Naime, ono što su oduvijek mudri ljudi znali, a zadnjih godina sve čvršće dokazuje i znanost, jest da naše misli i osjećaji snažno utječu na naše zdravlje i općenito dobrobit, kao i na druge ljude i ostala živa bića oko nas.

Meni je ta spoznaja u velikoj mjeri donijela izvrsno zdravlje i prirodni imunitet te puno ljubavi. Stoga se nemojte dati zastrašivati i gajite optimizam. Jer tko misli i želi dobro, dobrim mu se i vraća.