NOVOM poreznom reformom se šire porezne ovlasti jedinica lokalne i regionalne samouprave. Vlada je omogućila da same uređuju porez na dohodak, u zadanim okvirima, i time direktno utječu na oporezivanje rada.
Time od 1. siječnja 2024. sve lokalne vlasti moraju odlučiti kolika će im biti nova stopa poreza na dohodak. Istina je da im se time ništa ne oduzima jer im je uvedena kompenzacijska mjera povećanja stope poreza na dohodak do razine koja bi bila dovoljna da se nadoknadi gubitak prihoda od prireza.
Porezne izmjene imaju dva glavna smjera. Ukidanje prireza je mjera koja ne mora negativno utjecati na porezne prihode lokalnih jedinica jer se može sasvim kompenzirati većom stopom poreza na dohodak. Stoga će za građane efekt tog dijela nove porezne reforme isključivo ovisiti o odlukama lokalnih vlasti.
Drugi glavni aspekt je uvođenje državne olakšice za prvi mirovinski stup u minimalnom iznosu od 300 eura, što će se linearno smanjivati do iznosa bruto plaće od 1300 eura, nakon koje razine više neće biti nikakvih olakšica.
Dok se olakšica za prvi mirovinski stup odnosi na trošak države, koja će povećati uplate iz državnog proračuna u Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) za otprilike četiri postotna boda, po pitanju novog modela poreza na dohodak je ostavljen interesantan prostor lokalnim samoupravama da dodatno smanje oporezivanje plaća.
Ako žele, točnije, ako ih birači na to natjeraju, lokalni političari mogu smanjiti stope poreza na dohodak s trenutnih 20 (niža stopa) i 30 (viša stopa) posto na 15 i 25 posto. To bi direktno dovelo do rasta neto plaća, tj. više bi od plaće ostalo građanima, a manje lokalnom proračunu.
Ukidanje prireza gradovi i općine mogu lako nadoknaditi povećanjem poreza na dohodak
Ukidanje prireza će imati efekt za one s većim plaćama jer većina radnika u Hrvatskoj uopće ne plaća porez na dohodak, a time ni prirez. Zbog relativno visokog osobnog odbitka i dodatnih olakšica za djecu, tek svaki treći zaposleni ima dovoljno visoku bruto plaću za plaćanje tog poreza. Trenutne stope su 20 i 30 posto, s tim da manje od jedan posto radnika ima dovoljno veliku plaću za veću stopu poreza na dohodak.
Vlada tom izmjenom prebacuje odgovornost na lokalne vlasti, kojima nakon ukidanja prireza ostaje samo mogućnost da povećaju porez na dohodak ako žele zadržati iste prihode proračuna. Primjerice, ako je prirez u općini iznosio 10 posto, nova niža stopa poreza na dohodak mora biti 22 posto kako bi se nadoknadili izgubljeni prihodi.
To efektivno znači porast poreza na dohodak za 2 postotna boda ili 10 posto. I tu odluku će donositi isključivo lokalne vlasti, kojima se ostavlja mogućnost da povećaju taj porez. Općine i gradovi ne moraju izgubiti ništa.
Dapače, imaju novu mogućnost da smanje porezno opterećenje rada u svom području. Čak ako i nisu imali prirez, kao neke jedinice, mogu smanjiti porez na dohodak. Ljudi su navikli na stari sustav, pa je potrebno objasniti o čemu se radi.
Ostavljena je mogućnost da se, uz ukidanje prireza, smanji porez na dohodak
Stare stope poreza na dohodak su bile 20 i 30 posto i na njega se dodatno naplaćivao prirez. Treba naglasiti da je prirez trebalo davno ukinuti jer se doslovno radi o porezu na porez. Novi sustav je jednostavniji, transparentniji, a stvara mogućnost i za daljnje smanjivanje poreznog opterećenja rada.
Ako općina koja je prije naplaćivala maksimalnu stopu prireza od 10 posto želi sačuvati iste prihode, može postaviti stope poreza na dohodak na 22 posto (niža) i 33 posto (viša). Ako će prihvatiti gubitak prihoda od prireza ili ga nije naplaćivala ni prije, porez na dohodak će odrediti po stopi od 20 posto (niža) i 30 posto (viša).
Jako važna je mogućnost, o kojoj se malo priča, da uz ukidanje prireza lokalne vlasti smanje i dosadašnju stopu poreza na dohodak (20 i 30 posto). Novom izmjenom poreznog sustava je omogućeno općinama i gradovima da porez na dohodak postave na 15 i 25 posto, što je za 5 postotnih bodova manje nego sada.
Za građane je to dobra vijest jer mogu tražiti od svojih lokalnih političara da dodatno smanje porezno opterećenje plaća čak i ako se prirez nije naplaćivao. Snižavanje stope s 20 na 15 posto bi značilo rast mjesečne neto plaće od nekoliko eura do nekoliko desetaka eura, ovisno o visini.
Plenković pokušava nadigrati lokalne političare
Plenković je ukidanjem prireza i ostavljanjem mogućnosti da općine i gradovi izaberu niže stope poreza na dohodak od dosadašnjih vodio računa primarno o superizbornoj 2024., u kojoj će se održati izbori za EU, predsjednički izbori i parlamentarni izbori.
Prebacio je odgovornost za oporezivanje plaća, a time i njihov rast, na lokalne političare. Legitimno može tvrditi kako je njegova vlada omogućila rast plaća ukidanjem prireza i mogućnošću snižavanja stopa poreza na dobit, ali je na lokalnim jedinicama hoće li to provesti.
Istodobno je ojačao svoju političku poziciju, a otežao lokalnim političarima. Podizanje poreza nije popularno, a općine i gradovi će do 1. siječnja 2024. morati odlučiti hoće li ostaviti iste stope poreza na dohodak (čime gube prihode ako su imali prirez), povećati stope poreza na dohodak da bi nadoknadili gubitak prireza ili smanjiti stope poreza na dohodak do minimalno 15 i 25 posto.
Zaposleni nemaju što izgubiti, najgore što se može dogoditi je da lokalne vlasti zamijene prihode od poreza razmjernim povećanjem stopa poreza na dohodak. Ako se ne povećaju stope a ukine prirez, na dobitku su. A može im se dogoditi da im se, upravo zbog nadolazećih lokalnih izbora, uz ukidanje prireza smanji i stopa poreza na dohodak, sa sadašnjih 20/30 posto na minimalnih 15/25 posto.
Zadnjih godina se ionako masovno ukidao ili smanjivao prirez
Ukidanje prireza, ili najava ukidanja, bilo je jako popularna politika na lokalnoj razini zadnjih nekoliko godina. U 2019. su prirez ukinuli Sveta Nedelja i Ilok, u 2020. i 2021. Bjelovar, Čakovec, Opatija, Pleternica, Sinj i Vodice. Deseci gradova i općina su smanjili stopu prireza, a time su se neki odrekli milijuna kuna prihoda godišnje.
Splitski gradski vijećnici su u listopadu 2021. odlučili smanjiti prirez s 15 posto na 9 posto, a trebalo je početi 2024. Rijeka je od 2021. smanjila prirez s 15 na 13 posto, s planom da se smanji na 10 posto do 2025. Slavonski Brod je od 2021. prirez smanjio na 6 posto, s prijašnjih 12 posto.
Uz malo pritiska birača, neke općine i gradovi bi mogli odlučiti da će ne samo ostaviti istu stopu poreza na dohodak unatoč ukidanju prireza nego čak i smanjiti stope na dohodak. S obzirom na to da su prihodi jedinica lokalne samouprave puno rasli prošle godine, u prosjeku 19 posto ako je vjerovati podacima koji su izneseni na predstavljanju nove porezne reforme, za to zasigurno ima prostora u nekim općinama i gradovima.
Mirovinski sustav je ionako neodrživ, ovo je samo znak da prvi mirovinski stup postaje socijalna naknada
Olakšice za prvi mirovinski stup će primarno imati utjecaj na one s nižim plaćama, za najniže plaće oko 40 eura neto mjesečno. To će, prema projekcijama, povećati udio mirovina koje se financiraju iz državnog proračuna (umjesto uplatama) s 38.7 na 43.1 posto.
Ali realno to neće puno značiti za održivost mirovinskog sustava, zbog toga što je on već neodrživ. U principu već sada funkcionira kao socijalna pomoć jer se manje od 2/3 sadašnjih mirovina može financirati iz doprinosa radnika.
Neodrživost mirovinskog modela utemeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti, u kojem sadašnji radnici plaćaju doprinose za sadašnje umirovljenike, tema je koja zaslužuje posebnu pažnju. Ali navedena reforma neće tu činjenicu značajno pogoršati ni poboljšati. Možda je samo prvi korak prema stvarnom stanju, a to je da zbog neodrživosti trenutnog modela mirovine postaju samo još jedan oblik socijalne pomoći.
Ovu poreznu reformu građani mogu iskoristiti za rast plaća
Sveukupno, ova porezna reforma neće značajno povećati neto plaće niti se to može napraviti jednostavnim potezima. Plaće su rezultat produktivnosti gospodarstva, ponude i potražnje, gospodarske strukture i poreza.
Ideja poreza nije da stvaraju rast plaća, samo da se njima oduzima od radnika i time financira država. Ali ipak su jako bitni jer nužno remete tržišne odnose i iskrivljuju stvarnu sliku gospodarstva. Pitanje njihove visine nije nebitno.
Ukidanje prireza je dobra stvar jer se doslovno radi o porezu na porez, oporezivanju oporezivanja. To nikada nije ni trebalo biti legalno. Ostavljanje mogućnosti da birači utječu na lokalne političare i smanje oporezivanje rada isto treba pozdraviti.