Što šerijatski zakon zaista propisuje? Muslimanke zapravo ne bi smjele pokrivati lice

Foto: 123rf

GLAVNI tajnik Vijeća za fatvu Sveučilišta Azhar u Kiaru, šeik Khaled Omrad, odgovorio je na pitanje moraju li muslimanke zaista pokrivati lice. Smjernice slove kao općevažeće za sve sunitske muslimane.

Šeik Khaled Omran nosi odjeću koja priliči njegovoj službi. Njegova glava je ukrašena crvenim fesom koji je omotan bijelim platnom. Nosi kaftan i tamni ogrtač. Fes i kaftan pokazuju da je on vjerski učitelj na Azharu i to nije odjeća koju privatno nosi. Jer, privatna odjeća je, smatraju učenjaci sa sveučilišta u Kairu, privatna stvar. Kada je riječ o ženama, šerijatski zakon, kaže Šeik Khaled u intervjuu za DW, propisuje samo tri stvari, piše Deutsche Welle kojem je šeik dao intervju.

"U svetom Kuranu i suni, u predaji sačuvanim izjavama proroka Muhameda, postoje pravila odijevanja - posebno za žene. Odjevni predmet ne smije isticati liniju tijela, ne smije otkrivati tijelo i na smije biti usko pripijen uz tijelo. Također, odjeća ne bi trebala pokrivati ruke i lice", rekao je Omran te dodatno pojasnio:

"Što se tiče vela koji potpuno pokriva lice, takozvanog nikaba, ni Kuran ni suna ne obvezuju ženu da ga nosi. Zato kažemo da je nikab tradicija, običaj koji potječe iz nekih zemalja i koji se u njima uvriježio, ali to ne stoji u načelima šerijatskog prava. Samo su žene proroka Muhameda morale pokrivati lice. To je bila iznimka koja je važila prije 1.400 godina."

Muslimanke ne bi trebale pokrivati lice

Prema riječima šeika Khaleda Omrada, muslimanke ne bi trebale pokrivati lice. Radi se, tvrdi, o iznimci koja važi samo za žene proroka Muhameda.

"Iznimka važi samo za prorokove žene. Ako šerijatsko pravo kaže da ovo posebno pravilo, da se pokriva lice, važi samo za proroka i njegove žene, onda druge muslimanske žene to ne smiju koristiti za opravdanje da to oponašaju. Radi se samo o proroku! Žena koja je odrasla u društvu u kojemu je uobičajeno nošenje nikaba, ima pravo s vjerskog stanovišta sama odlučiti hoće li nositi nikab ili ne. Ali to ne smije gledati kao vjerski čin. Jer bi to onda bio problem.

Šeik Omrad kaže da se radi tek o tradiciji.

"Sve što smo mi u istraživanjima o potpunom pokrivanju žena u islamskoj filozofiji našli nas je dovelo do zaključka da je to tradicija. Učenjaci su različitog mišljenja o nikabu kada su u pitanju sigurnost i zaštita žena. Jedni kažu da ih on štiti. Drugi kažu: ne, to je vjerski fanatizam! Neki od njih kažu da je nikab, štoviše, izmišljotina koje u našoj vjeri uopće nema. I da on nije dozvoljen ni ženama niti muškarcima. Postoje, doduše, krajevi, na primjer pustinje, gdje je to u određenim okolnostima dozvoljeno i to zato što ih to štiti, recimo u pješčanoj oluji. U ostalim slučajevima je nikab izraz vjerskog fanatizma koji se ne može prihvatiti!"

Treba li veo biti zabranjen?

Neki smatraju da nikab u nekim društvima za žene predstavlja zaštitu. Djelomično se s time slaže i šeik Omrad.

"Neki učenjaci smatraju da u nekim društvima nikab za žene predstavlja zaštitu. U tom slučaju bih rekao: dobro, neka ga nose. Ali kad nikad nanosi štetu nekom društvu, kada on služi kao krinka za izvođenje terorističkih napada, onda sam za to da se zabrani", zaključio je Omrad te pojasnio zašto je na Sveučilištu u Kiaru predavačima zabranjeno pokrivati lice.

"Zabrana je naprosto neophodna jer kada neka predavačica stoji pred studentima kako bi im prenijela nastavni sadržaj, onda u sredstva komunikacije sa studentima spadaju i mimika i gestika. Osim toga je mimika primarni međuljudski način komunikacije, a mimiku možemo razumjeti samo ako vidimo lice žene. Dekan Sveučilišta u Kairu je stoga donio ispravnu odluku i mi ga u njoj podržavamo."