Nekoliko stotina novinara i građana prosvjedovalo je ispred Žalbenog suda u Beogradu, koji je osuđene za ubojstvo novinara Slavka Ćuruvije oslobodio krivnje. Šuteći su nosili ogledala okrenuta prema zgradi suda kako bi simbolično ukazali na sliku današnjeg pravosuđa u Srbiji.
"Ubili su pravdu, istina živi", poruka je istaknuta na velikom transparentu pred zgradom suda, gdje je održan prosvjed "Za Slavka. Za nas kojima su izbili dah". U samu zgradu bila su uperena ogledala simbolično poručujući pravosuđu da pogleda svoj odraz.
25 godina čekali presudu
Ivana Stevanović iz Zaklade Slavko Ćuruvija pozvala je okupljene da 25 minuta provedu u tišini i pokažu sudu kako se osjećaju "za 25 godina koliko su čekali pravdu za ubojstvo novinara, ali je nisu dočekali".
Nakon velikog pritiska domaće i međunarodne javnosti, koji traje od petka, Vrhovno javno tužiteljstvo (VJT) Srbije danas je od Žalbenog suda zatražilo da mu dostavi spise predmeta u postupku za ubojstvo Ćuruvije radi "podnošenja zahtjeva za zaštitu zakonitosti".
U priopćenju VJT-a navodi se da taj zahtjev može biti podnesen protiv pravomoćne odluke suda kao izvanredni pravni lijek, zbog povrede zakona. Ubojstvo novinara Slavka Ćuruvije, koje je naručila i organizirala država, ostaje nekažnjen zločin i 25 godina nakon što je počinjen te devet godina od početka suđenja, ocjena je Zaklade Slavko Ćuruvija, koja je pozvala na prosvjed.
Žalbeni sud u Beogradu je u petak oslobodio četvoricu osuđenih za ubojstvo novinara Slavka Ćuruvije 1999., nakon što je niži sud pripadnike nekadašnje srpske tajne službe dvaput proglasio krivima i osudio na 100 godina zatvora. Iz zaklade koja nosi ime ubijenog novinara rekli su da odluka suda znači da se "pravosuđe predalo pred silom".
Ubijen s više hitaca
Ćuruvija, novinar i vlasnik listova "Dnevni telegraf" i "Europljanin", ubijen je s više hitaca 11. travnja 1999. Atentat je počinjen kad je na čelu ministarstva informiranja bio Aleksandar Vučić, aktualni predsjednik Srbije.
Za to ubojstvo su tek 2015. optuženi tadašnji šef tajne službe Radomir Marković i trojica visokih dužnosnika službe Milan Radonjić, Ratko Romić i Miroslav Kurak. Žalbeni sud je ocijenio kako nema neposrednih i posrednih dokaza koji bi pouzdano potvrdili krivnju Markovića, Radonjića, Kuraka i Romića.
Takva sudska odluka potaknula je osude novinarskih udruga, građanskih pokreta i civilnog društva u Srbiji, regiji i svijetu. Reagirali su Reporteri bez granica, Međunarodna federacija novinara, State Department, EU, uz zajedničke ocjene da je to udar na slobodu medija u Srbiji, dodatna nesigurnost za novinare i "pravljenje od njih novih meta" jer su u poslu svakodnevno izloženi prijetnjama, napadima i otvorenom nasilju.
Živojin Rakočević iz Udruženja novinara Srbije (UNS) na današnjem je prosvjedu ocijenio da presuda Žalbenog suda znači "službeni kraj pravde". "Ušli smo u zonu u kojoj živimo neku vrstu savršenog zločina, o kojem se zna sve, a pravde nema. Ovom šutnjom izražavamo svoj očaj. Od šutnje su se tresli temelji ovih zgrada", naveo je Živojin Rakočević.
Pojedini beogradski portali i mrežne stranice nevladinih medija danas su zatamnili svoje naslovnice i objavili tri datuma - Ćuruvijinu godinu rođenja, godinu ubojstva i 2024., kao simboličnu poruku da je dvaput ubijen.