Može li studentica Kolinda računati na važne bodove jer kao predsjednica otvara znanstvene skupove?

Foto: Predsjednica.hr

JE LI studentica poslijediplomskog studija Kolinda Grabar Kitarović prijavila FPZG-u sudjelovanje na znanstvenom skupu s vlastitim izlaganjem u Hrvatskoj ili inozemstvu i je li za to ostvarila ECTS bodove kroz izborne aktivnosti poslijediplomskog studija, nova su pitanja koja problematiziraju studiranje aktualne hrvatske predsjednice.

Tko piše govore predsjednice na stručnim skupovima? 

Naime, portal srednja.hr uputio je Fakultetu političkih znanosti detaljna pitanja o tome ubraja li predsjednica posjete inozemstvu koja uključuju njena predavanja i posjet znanstvenim skupovima kao svoje stručno usavršavanje. Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu ignorirao je te upite pa je morala intervenirati Povjerenica za informiranje koja je dala nalog Fakultetu da se u roku od osam dana očituje na upit portala srednja.hr.

Predsjednica je čest gost na znanstvenim skupovima, a na nekim od njih bila je i pokroviteljica. Obično je predsjednica na tim skupovima držala pozdravne govore koji se više mogu vezati za političku kampanju, nego uz znanstveni rad.

Tako je na znanstvenim skupovima koji se tiču ekonomije pričala o gospodarskim uspjesima vlade, a na onim u BiH o položaju Hrvata u toj zemlji. Dvojbeno je, u vezi njenog studiranja, piše li predsjednica sama takve govore ili joj to radi netko iz njenog ureda.

Koliko bodova nosi počasni doktorat iz Rusije? 

Valja naglasiti kako je nedavno predsjednica održala predavanje u Rusiji i dobila počasni doktorat Ruskog ekonomskog sveučilišta "G. V. Plehanov" u Moskvi pa je pitanje hoće li se to ubrojiti u ECTS bodove za tzv. izborne odnosno izvannastavne aktivnosti.

Predsjednica je, ne zaboravimo, održala predavanje o hrvatskoj vanjskoj politici na australskom Institutu za međunarodne odnose u Canberri, a kako smo saznali, za njeno predavanje plaćao se ulaz od 5 do 10 australskih dolara.

Prema definiciji ECTS bodovi mogu se dodijeliti izvannastavnoj aktivnosti studenata Sveučilišta u Zagrebu kao što su studentska praksa ili umjetnička djelatnost koja nije regulirana nastavnim planom i programom, studentsko natjecanje, aktivno sudjelovanje studenata na znanstvenoj, stručnoj ili umjetničkoj konferenciji, radionici, seminaru ili drugoj aktivnosti kojoj prethodno nisu dodijeljeni ECTS bodovi u sklopu studijskih programa Sveučilišta u Zagrebu niti domaćih ili međunarodnih institucija.

Predsjednica se upisala kao treća na listi

Podsjetimo kako predsjednica studira na Fakultetu političkih znanosti, a na njemu je magistrirala 2000. godine. U prosincu 2015. godine upisala je doktorski studij.

Na rang-listi kandidata koji su ostvarili pravo na upis na doktorski studij "Politologija", na trećem mjestu te liste po broju ostvarenih bodova bila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović koja je time stekla pravo upisa na taj doktorski studij - smjer Međunarodna politika.

Studij traje tri godine, odnosno šest semestara u punom radnom vremenu, odnosno pet godina za tzv "part-time" studente. Školarina iznosi 60 tisuća kuna, a predsjednica uz obvezu vođenja države ima i obvezu dolaska na obavezna predavanja.

Kolinda Grabar Kitarović diplomirala je 1993. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu engleski i španjolski jezik. Nakon sedam godina ima magisterij političkih znanosti i to po završetku dvogodišnjeg poslijediplomskog studija iz međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Preporuku dao rektor Boras

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras potvrdio je kako je napisao standardnu preporuku za doktorski studij svojoj bivšoj studentici, a sada hrvatskoj predsjednici. Istaknuo je tada da je to učinio s lakoćom jer je Grabar Kitarović kod njega položila posljednji ispit na Filozofskome fakultetu te da je njegova dužnost dati preporuku svojim studentima, posebice onim izvrsnima.