PRVI rezultati istraživanja znanstvenica IRB-a i Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada o atmosferskom taloženju metala u tragovima na površinske vode srednjeg Jadrana pokazuju niske koncentracije metala, koje treba stalno nadzirati zbog utjecaja na atmosferu.
Rezultati istraživanja objavljeni su u radu Atmospheric Deposition of Biologically Relevant Trace Metals in the Eastern Adriatic Coastal Area, a istraživanje je provedeno u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost IP-2018-01-3105 BiREADI - Biokemijski odgovori površinskog sloja oligotrofnog područja Jadranskog mora na atmosfersko taloženje, voditeljice dr. sc. Sanje Frka Milosavljević, priopćio je u utorak IRB.
Atmosfersko taloženje posebno važno za vode siromašne hranjivim solima
Istaknuto je da atmosfersko taloženje može biti posebno važno za oligotrofne vode, koje su siromašne hranjivim solima, kao što je to područje srednjeg Jadrana.
Atmosferski prijenos često je i dominantan put kojim se prirodne i antropogene tvari prenose s kopna na morsko područje, a, kako je navedeno, jednom uneseni putem procesa suhog i mokrog taloženja, atmosferske lebdeće čestice ili aerosoli postaju vanjski izvor hranjivih, ali i toksičnih tvari za vodene ekosustave.
Podsjeća se na to da je obalno područje Jadranskoga mora pod konstantnim utjecajem antropogenih aerosola urbanih i industrijskih dijelova kontinentalne Europe, kao i donosa saharske prašine, posebno u proljeće i ljeto. Područje je i vrlo visokog rizika od otvorenih požara, koji predstavljaju izvor emisija aerosola, čiji utjecaj na površinske vodene sustave do danas nije istražen.
Procjenjuje se da bi kompleksna međudjelovanja biologije i kemije površinskih voda, atmosferske kemije i klime mogla postati još važnija u budućnosti.
Specifičnost studije - istraživanje površinskog mikrosloja mora
Prva i dopisna autorica na radu dr. sc. Abra Penezić iz Laboratorija za fizičku kemiju tragova IRB-a objasnila je da su istraživali varijabilnost koncentracija biološki značajnih metala u tragovima (cinka, bakra, olova, kobalta, nikla i kadmija) te njihove taložne tokove na površinske vode srednjeg Jadrana.
Na morskoj postaji Martinska provedeno je šestomjesečno uzorkovanje čestica aerosola (PM10), ukupne taložne tvari, morske vode s dubine od jednog metra te površinskoga mikrosloja mora kao same granice faza more-atmosfera.
Znanstvenica je objasnila da rezultati pokazuju da tijekom hladnijega dijela godine na povećane koncentracije cinka, kadmija i olova utječu lokalni te regionalni izvori povezani s grijanjem kućanstava, kao i dominantni dalekosežni prekogranični prijenos antropogenih tvari iz kontinentalne Europe, a tijekom turističke sezone povećane emisije iz prometa utječu na atmosferske koncentracije nikla, kobalta i bakra.
Također, intenzivni lokalni požari otvorenih područja i donos mineralne prašine iz Sahare uzrok su povećanja koncentracija tragova metala u česticama, kao i njihova mokrog i suhog taloženja.
Ova studija pokazuje da taloženje materijala iz atmosfere predstavlja značajan izvor tragova metala u plitkom priobalnom području srednjeg Jadrana, istaknula je jedna od dopisnih autorica na radu dr. sc. Sanja Frka Milosavljević iz Laboratorija za biogeokemiju mora i atmosfere IRB-a.
Specifičnost provedene studije je u istraživanju poveznice između atmosfere i mora, odnosno tankom sloju mora koji ih dijeli - površinskom mikrosloju mora, koje kao gornji milimetar morske površine predstavlja prirodno međufazno područje važno za sve procese izmjene tvari i energije između atmosfere i mora.
Zbog brzih promjena bioloških i fizikalno-kemijskih svojstava uslijed vanjskih utjecaja, uključujući i atmosfersko taloženje, površinski mikrosloj mora je ključno područje rane detekcije ljudskog utjecaja i klimatskih promjena na morski sustav.
Ali, uzorkovanje predstavlja tehnički izazov i uzorci su sakupljani pomoću specijaliziranog uzorkivača mikrosloja, koji je na IRB-u dizajnirao i konstruirao dr. sc. Dario Omanović, voditelj Laboratorija za fizičku kemiju tragova u Zavodu za istraživanje mora i okoliša.
Izrađeni prototip instrumenta za uzorkovanje omogućio je uzorkovanje mikrosloja debljine do samo 20 mikrometara te je osigurao sakupljanje dovoljne količine uzoraka za provedbu velikog broja analiza različitih sastavnica mikrosloja.
Dobiveni rezultati pridonijet će daljnjim saznanjima o procesima na ovom specifičnom međufaznom području te međudjelovanju atmosfere i mora, stoji u priopćenju IRB-a.