SVAKA osma osoba koja je preboljela covid-19 šest mjeseci nakon pozitivnog testa prvi put u životu ima dijagnosticiranu neku neurološku ili psihijatrijsku bolest poput demencije, pokazalo je istraživanje koje su proveli istraživači s Oxforda.
Pacijenti koji su hospitalizirani posebno su osjetljivi na psihijatrijske komplikacije, iako je i kod onih koji nisu završili u bolnici zabilježen povećan rizik od pojave depresije ili fizičkih problema poput moždanog udara.
Ova studija je dodatan dokaz da zaraza covidom-19 može rezultirati kratkoročnim ili dugoročnim kognitivnim i mentalnim zdravstvenim problemima.
Stručnjaci su analizirali zdravstvene kartone 236.379 pacijenata iz SAD-a koji su preboljeli zarazu koronavirusom.
Otkrili su da je u periodu od šest mjeseci kod 33.6 posto njih dijagnosticirano neko neurološko ili psihološko oboljenje, s time da je 13% takvu dijagnozu tada dobilo prvi put u životu, piše Business Insider.
Pacijenti koji su bili hospitalizirani, a posebno oni koji su doživjeli encefalopatiju (opći naziv za poremećaje i oštećenje funkcija velikog mozga) bili su posebno izloženi riziku od mentalnih bolesti.
Kod onih koji su preboljeli koronu češće su dijagnosticirana stanja poput moždanog udara, krvarenja u mozgu, demencije i psihičkog poremećaja, nego kod onih koji su imali gripu ili infekciju respiratornog trakta.
Znanstvenici su naveli kako je studija podložna nekim ograničenjima mada su oni tijekom analize podataka uzimali u obzir čimbenike kao što su dob, spol, rasa, osnovni uvjeti i socioekonomski status.
Naime, još uvijek nije dokazana uzročno-posljedična veza, a elektronski medicinski kartoni mogu imati neke pogreške. Primjerice, ponekad se u bazu podataka dijagnoza zaraze covidom-19 unijela neko vrijeme nakon pozitivnog nalaza, a u evidenciji često nedostaje opis socioekonomskog faktora.
"Rizik za dijagnoze poput moždanog udara ili intrakranijalnog krvarenja obično se dramatično smanjuje unutar perioda od šest mjeseci. Ali za nekoliko neuroloških i psihijatrijskih dijagnoza ne znamo kada rizik prestaje", rekao je liječnik Max Taquet s Odjela za psihijatriju na Sveučilištu Oxford.
Znanstvenici još uvijek proučavaju zašto virus covida-19 može prouzrokovati tako različite i dugotrajne neurološke posljedice. Prijašnja su istraživanja pokazala kako koronavirus može izazvati široki spektar kognitivnih i neuroloških problema; uključujući bolove u glavi i mišićima, zbunjenost, vrtoglavicu, napadaje, moždane udare te oticanje mozga.
Oni koji su preboljeli infekciju covidom-19 izvijestili su i o zastrašujućim halucinacijama, problemu s koordinacijom i otežanom pamćenju.
Stručnjaci stoga pokušavaju shvatiti zašto virus za koji se do sada smatralo da pripada u kategoriju respiratornih oboljenja može uzrokovati takve poremećaje u mozgu. Jasno je da infekcija covidom-19 može uzrokovati probleme u živčanom sustavu ako, na primjer, utjecaj virusa na pluća i srce oteža protok dovoljne količine kisika u mozak. No postoje dokazi koji upućuju na to da virus covida-19 može direktno doći do mozga, nakon čega reakcija našeg imunološkog sustava može izazvati upalu koja oštećuje mozak i živce.
Neki se stručnjaci boje da bi neki koji su preboljeli koronavirus mogli imati trajna oštećenja na mozgu.
"Mene brine to što sada imamo na milijune ljudi koji su preboljeli covid-19. A ako ih za godinu dana imamo 10 milijuna, a neki od njih završe s kognitivnim problemima, onda će to utjecati na njihovu radnu sposobnost i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti", rekao je za Reuters Adrian Owen, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Western u Kanadi.
Istraživanje naziva Six-month Neurological and Psychiatric Outcomes in 236,379 Survivors of COVID-19, koje još nije prošlo recenziju, objavljeno je na serveru Medrxiv.