HRVATSKI zavod za mirovinsko osiguranje ove će godine isplatiti oko 40,1 milijardu kuna mirovina, što je do sada rekordan iznos, a ako ga podijelimo s brojem osiguranika, odnosno radnika koji plaćaju mirovinsko, kojih je trenutno 1,6 milijuna, ispada da svakoga od njih isplata mirovina košta u prosjeku oko 25 tisuća kuna.
Ovakav sustav je neodrživ
Broj umirovljenika i radnika gotovo se izjednačio. Na jednog umirovljenika dolazi samo 1,29 radnika što solidarni mirovinski sustav čini neodrživim. Do tako nepovoljnog omjera u kojem su svi nezadovoljni - radnici jer veliki dio plaće izdvajaju za postojeće mirovine, a umirovljenici jer su im mirovine male - došlo je zbog loših demografskih kretanja, a posljednjih godina i masovnog iseljavanja.
Hrvatska je 1980. godine imala 1,81 milijun radnika i oko 449 tisuća umirovljenika, što je davalo omjer od otprilike četiri radnika na jednog umirovljenika. Deset godina poslije, 1990., broj radnika porastao je na 1,96 milijuna, ali je značajno porastao i broj umirovljenika - na oko 656 tisuća, pa je omjer pao na oko tri radnika na jednog umirovljenika. Nakon toga 2000. godine broj radnika pada na 1,38 milijuna, a broj umirovljenika raste na preko milijun te dolazimo do omjera od 1,36 radnika na jednog umirovljenika.
No kolika je stvarno “rupa” u mirovinskom sustavu pokazuje podatak da se od doprinosa planiraju prikupiti tek 24 milijarde kuna, dok se ostatak iznosa potrebnih za mirovine prikuplja iz “ostalih izvora” odnosno iz proračuna.
Povlaštene mirovine preko 9 milijardi kuna godišnje
Veliko opterećenje za mirovinski sustav su i razne vrste povlaštenih i prijevremenih mirovina, kojima je politika kupovala glasove i na teret radnika “zbrinjavala” koga je htjela - od ljudi koji su bili višak u firmama, pa su dobili prijevremenu mirovinu, do ratnih veterana, koje se vrlo mlade, nakon povratka iz rata, slalo u mirovinu, umjesto da ih se pokuša integrirati u normalan život.
>> Pljačka našeg novca je legalna. Dokaz su mirovine uhljeba od 10 tisuća kuna
Ukupno je u mirovinskom sustavu 175 tisuća “povlaštenih” umirovljenika, odnosno onih koji su u mirovinu otišli po posebnim propisima. Tu su ubrojeni ratni veterani, saborski zastupnici, ustaše i partizani, članovi vlade, akademici itd., a za njihove mirovine mjesečno se izdvaja preko 9 milijardi kuna godišnje.
Osim toga, ljudi su relativno rano odlazili u mirovinu pa je tako prosječan staž umirovljenika tek 31 godinu, a onih s odrađenim stažem od 40 i više godina ima samo 15 posto.
Buduće umirovljenike može spasiti samo čudo
Može li se situacija popraviti? Teoretski bi mogla tako da se poveća broj zaposlenih, no stotine tisuća ljudi u najboljim godinama otišle su u inozemstvo tako da Hrvatska više nema gdje pronaći ljude koji bi radili.
Kada uzmemo u obzir sve navedeno, jasno je da buduće umirovljenike može spasiti jedino čudo.