Split za život i rad privlači sve više stranaca, tako da se u taj grad prošle godine doselilo više od 1800 stranih državljana, od kojih je polovica došla iz Ukrajine, a slijede oni iz BiH, Njemačke, Nepala, Srbije, Poljske, Sjeverne Makedonije, Filipina i drugih zemalja.
Odluku za život u gradu podno Marjana, od njih ukupno 1838, donijelo je 908 državljana Ukrajine, zemlje pogođene ratom. Slijede državljani Bosne i Hercegovine (143), zatim Nijemci (64), Nepalci (52), Srbi (51), Poljaci i Makedonci po (47), Filipinci (46), Francuzi (39), Talijani (34), Kosovari (33).
Iz ostalih zemalja doselile su se 374 osobe.
Od ukupno doseljenih, Splićani su dobili novih 987 sugrađana i 851 sugrađanku, a većina njih je u dobi između 20 i 39 godina. Male djece, do četiri godine, ima 71, ali i 12 starijih od 74 godine.
Što se tiče cijele Splitsko-dalmatinske županije, u nju se u 2022. godini doselio 5481 stranac. Velik dio doseljenih osobe su koje su se, bježeći od rata, nastanile u gradu pod Marjanom, poput brojnih Ukrajinaca, te oni koji su u Split došli zbog rada, trbuhom za kruhom, poput onih iz dijelova bivše države, kao i onih iz Nepala, Filipina i drugih izvaneuropskih zemalja.
Strance za život privlače i Brač, Hvar i Vis, ali i mjesta u Dalmatinskoj zagori.
U razgovoru sa strancima koji su se doselili u Split može se saznati da je odluka pala zbog kvalitete života, ali na prvom mjestu klime, hrane, mentaliteta ljudi te sigurnosti.
Argentinac Santiago Nieto Karaman (28) u Split je iz Patagonije stigao prije pet godina. Za "najlipši grad na svitu" se odlučio zato što mu je pradjed, koji se prije sto godina odselio u Argentinu, porijeklom iz Srijana, nedaleko od Omiša.
Prije godinu i pol je otvorio mali restoran u središtu grada, tik uz zgradu HNK, a u ponudi ima tradicionalnu hranu, odnosno argentinske delicije, čiji sastav objašnjava uglavnom lokalnim gostima.
"Splitu su me privukle tri stvari: more, sunce i mir. Izuzetno mi se sviđa što noću mirno mogu hodati gradom bez da mi se što loše dogodi. Dolazim iz Južne Amerike, u kojoj to nije moguće", kaže Santiago.
Otkriva da u Splitu ima dosta Argentinaca, dio njih se bavi ugostiteljstvom. Međusobno se druže i pomažu svojim sunarodnjacima porijeklom iz Hrvatske koji žele doći živjeti u Split.
Gradonačelnik Splita Ivica Puljak poručuje da je taj grad oduvijek otvoren, prema svim svojim predispozicijama ugodan i privlačan za život, kako svojim građanima tako i strancima koji sve više otkrivaju prednosti života u njemu.
Razlozi takvih trendova su mnogi: od migracijskih, poslovnih, do otvaranja granica koje olakšava kretanje i izbor mjesta za rad i život, posebnom mlađima.
"Pored klime, infrastrukture i sadržaja, sigurnost i uvjeti života koji nude balans za ostvarenje poslovnog i obiteljskog života velike su prednosti Splita koje prepoznaju mnogi. Realizacijom najvećeg investicijskog ciklusa, koji slijedi u 2024. i nadalje, taj će se trend, vjerujemo, još snažnije nastaviti", rekao je Puljak.
Naš je cilj, dodao je, da nastavimo stvarati pretpostavke za gospodarski i društveni razvoj na održivim osnovama, što će utjecati na daljnje podizanje kvalitete života građana, ali i na daljnji rast atraktivnosti Splita, ne samo kao turističke destinacije već i kao idealnog odabira za život.
Demograf Stjepan Šterc mišljenja je kako svjetska mladost traži sigurne prostore u kojima osjeća slobodu u prostoru i vremenu, a to je još uvijek Hrvatska i posebno njezina obala.
Split je i svjetski grad po načinu života i, uz mediteransku klimu, sve su to razlozi doseljavanja mladih ljudi. Stariji pak ljudi u takvim posebnim prirodnim i društvenim uvjetima žele provesti svoj život nakon radnog vijeka. Kupuju nekretnine na obali, financijski su osigurani i žele živjeti u povoljnijim uvjetima.
Za sada nije velik postotak stranaca koji imaju nekretnine u Hrvatskoj, ali prema podacima od prošle godine, postoji trend povećanja jer su preko 60 posto nekretnina na obali kupili stranci.
"To je svakako rastući trend, ali po mojoj procjeni, njihov udio u vlasništvu i brojnosti stanovništva nije veći od pet posto", kaže Šterc.
Naša obala je izazov za sve strance, a u budućnosti će se pokazati još i većim jer će se sigurnost i atraktivnost hrvatske obale pokazati prevladavajućim faktorom doseljavanja, mišljenja je. Šterc smatra kako se stranci za život na našoj obali odlučuju i zbog toga što nas posjećuju brojne svjetske glazbene, sportske, glumačke i umjetničke zvijezde.
"Upravo se njihovi statusi na društvenim mrežama o boravku na našoj obali s puno pohvala prenose i na mlađe generacije", kaže Šterc koji dodaje da nije vidio svjetski poznatu osobu koja nije s oduševljenjem opisivala svoje dojmove.
Komentirajući sve veći broj dolazaka državljana Srbije u Hrvatsku, kaže da je to standardni proces, koji je dijelom bio zaustavljen tijekom agresije na Hrvatsku.
Među doseljenim u Hrvatsku uglavnom prevladava stanovništvo iz dijelova bivše države, a konkretno doseljavanje iz Srbije na obalu primarno je vezano za dolazak radne snage. Sve obalne županije imaju primjetan pozitivni migracijski saldo vanjskih preseljavanja, ali i unutrašnjih.
Međutim, zaključuje Šterc, proces iseljavanja iz Hrvatske u 2022. godini se čak podigao nakon pandemijskog razdoblja i dosegao maksimum iseljavanja iz 2017. godine