GLAVNA stockholmska zračna luka Arlanda u ovo doba obično bilježi 80 polijetanja ili slijetanja na sat, a njenim terminalima dnevno prođe i 75.000 ljudi. Međutim, posljednjih dana aerodromske su zgrade, parkirališta i piste prazne, ima tek nekoliko letova dnevno i to uglavnom unutar zemlje.
Zdravstvena kriza još nije gotova, a pred vratima je potencijalno još smrtonosnija gospodarska kriza
Iako ni javnozdravstvena kriza u Švedskoj još nije završena, pred vratima je kudikamo teža i dugotrajnija, a potencijalno čak i smrtonosnija gospodarska kriza, čije razmjere daje naslutiti pad prometa na Arlandi. S obzirom na svoje proizvodno i izvozno orijentirano gospodarstvo, Švedska ima razloga za zabrinutost unatoč relativno solidnim stopama rasta posljednjih godina.
>> Je li Švedska u pravu, a svi ostali u krivu?
Iako su švedske mjere borbe protiv pandemije koronavirusa bitno blaže nego u većini ostalih europskih zemalja, što gospodarstvu ipak ostavlja više vremena da se pripremi za recesiju, tijekom ožujka je zabilježeno 36.800 otkaza, većinom u uslužnim djelatnostima i transportu. Najveći pad prihoda zasad bilježe avioprijevoznici, hoteli i restorani. Skandinavska zrakoplovna kompanija SAS ostala je tijekom ožujka bez 60 posto putnika u odnosu na isti mjesec prošle godine. Zbog toga je oko 11.000 zaposlenih poslano na plaćeni odmor, a 120 djelatnika je otpušteno.
Direktor SAS-a: S ovakvom situacijom se nikad prije nismo susreli
„Prije nešto više od mjesec dana počeli smo osjećati ozbiljne posljedice pandemije koronavirusa. Sad smo u situaciji s kakvom se nikad prije nismo susreli. Prvi put u povijesti ne nudimo međunarodne letove, nego letimo samo na nekoliko destinacija unutar Norveške i Švedske. Zahvalni smo Danskoj, Norveškoj i Švedskoj na podršci u vidu kreditnih jamstava, ali ako se ova situacija nastavi, to neće biti dovoljno“, izjavio je direktor SAS-a Rickard Gustafsson.
Volvo svaki dan gubi više milijuna eura
Već tjednima su zatvorena i vrata svih Volvovih pogona u Švedskoj. Budući da su dobavljači prekinuli isporuku i da su prodajni lanci zaustavljeni, Volvo Cars poslao je na plaćeni odmor 25.000 zaposlenika, a Volvo AB oko 20.000. Nadaju se da će proizvodnja biti nastavljena u svibnju jer svaki dan trenutačno znači gubitak više milijuna eura, no zasad je nemoguće procijeniti kad će iz tvornica opet izlaziti nova vozila, a kamoli kad i gdje će se prodavati.
Jan-Olof Jacke, predsjednik Švedske udruge poslodavaca, upozorava kako predstoji najteža gospodarska kriza još od 30-ih godina prošlog stoljeća. U najcrnjem scenariju u Švedskoj će bankrotirati 30.000 poduzeća, a novih 350.000 radno sposobnih ljudi završit će na burzi.
Šef udruge poslodavaca: Bez brze reakcije država blagostanja na kakvu smo navikli bit će narušena godinama
„Radi se o situaciji bez presedana i ne budemo li brzo reagirali, nestat će stotine tisuća radnih mjesta i država blagostanja na kakvu smo navikli u Švedskoj bit će narušena još godinama“, rekao je Jan-Olof Jacke za švedski dnevni list Dagens Nyheter, iznijevši rezultate ankete među poslodavcima: više od polovice ima problema s financiranjem i likvidnošću, 80 posto suočava se s poremećajima u izvozu, 40 posto poduzeća već je otpustilo zaposlenike ili će to uskoro učiniti, a 20 posto svih kompanija izgubilo je više od polovice prihoda.
„Naša je procjena da bi paket mjera za spas gospodarstva trebao vrijediti oko 20 milijardi eura ili oko četiri posto BDP-a. To je jako mnogo novca, ali ipak manje nego što bi koštala pasivnost u trenucima krize“, objasnio je Jacke.
"Gospodarski pad bit će veći nego u financijskoj krizi 2008."
U sličnim se gabaritima kreću i procjene socijaldemokratske vlade na čelu s premijerom Stefanom Löfvenom. Ove će godine švedski bruto domaći proizvod pasti za oko četiri posto (bio je predviđen rast od oko 1,5 posto), a nezaposlenost će porasti na oko devet posto, smatraju u vladi.
„Gospodarski pad bit će veći nego tijekom financijske krize 2008. godine, ali prema našim prognozama oporavak će biti brži nego tada. Kad poraste potražnja u inozemstvu, švedski izvoz će ponovno dobiti zamah“, rekla je švedska ministrica financija Magdalena Andersson, dodavši kako je švedska prednost u relativno niskom udjelu javnog duga u odnosu na BDP, koji je prošle godine iznosio oko 35 posto (prosjek Europske unije je oko 80 posto).
Vlada pokušava spriječiti masovna otpuštanja
Vlada je još 16. ožujka donijela paket mjera za gospodarstvo tijekom pandemije koronavirusa, vrijedan oko 30 milijardi eura ili otprilike trećine državnog proračuna za 2020. godinu. Potpora poduzećima odnosi se ponajprije na smanjivanje troškova radne snage i odgodu plaćanja poreza i doprinosa na plaće i do 12 mjeseci. Glavni je cilj ovih mjera spriječiti masovna otpuštanja i pomoći poslodavcima u isplati plaća.
U pomoć gospodarstvu priskočio je i Riksbanken, središnja švedska banka i najstarija takva ustanova na svijetu, osnovana još 1668. godine. Riksbanken je u ožujku odlučio bankarskom sustavu staviti na raspolaganje 50 milijardi eura i to bez kamata, kako bi švedsko gospodarstvo imalo pristup jeftinom kapitalu. Predsjednik Riksbankena Stefan Ingves naglasio je da će njegova ustanova učiniti sve što bude potrebno kako bi gospodarstvo bilo likvidno, te otkrio da ima prostora za povećanje spomenutog iznosa i do 140 milijardi eura.
Zanimljivo je da ova ponuda zasad nije pobudila poseban interes bankarskog sektora, koji smatra da na tržištu ionako ima dovoljno jeftinog novca.
Glavni ekonomist Swedbanka: Svakom radno sposobnom stanovniku treba platiti 1000 eura mjesečno
Andreas Wallström, glavni ekonomist Swedbanka, najstarije švedske komercijalne banke, predlaže drukčiji pristup krizi koja je pred vratima. On smatra da svakom radno sposobnom stanovniku Švedske treba jednostavno isplatiti oko tisuću eura mjesečno u sljedećih šest mjeseci. Radi se o oživljavanju stare ideje poznatog američkog ekonomista Miltona Friedmana kako bi se ojačala osobna potrošnja i ponovno pokrenulo gospodarstvo.
„Vlada pokušava pomoći svima, poslodavcima i zaposlenicima, ali teško je pokriti sve potrebe. A što kriza bude veća, to će jači biti i argument za ovu mjeru. Podijelimo li svakog mjeseca po tisuću eura svakome od pet milijuna radno sposobnih stanovnika, to će nas koštati oko jedan posto BDP-a mjesečno. Kroz šest mjeseci povećat ćemo javni dug na nešto više od 40 posto BDP-a, ali državne financije i dalje će biti stabilne, a poticaj gospodarstvu bit će ogroman“, objašnjava Wallström.
Neugodne uspomene na ranije krize
Neuobičajeni prijedlozi poput ovog, koji gotovo sigurno neće biti prihvaćen, otkrivaju da u kolektivnoj svijesti Šveđana i dalje žive neugodne uspomene na prethodne financijske i gospodarske krize, od kojih je vjerojatno najteža bila ona s početka 90-ih godina, kad je vrijednost švedske krune naglo pala, a gotovo pola milijuna Šveđana ostalo bez posla. No čak ni očekivano preklapanje javnozdravstvene i gospodarske krize nije ponukalo Šveđane da se odreknu nekih svojih navika i sloboda.
Tako je propala i namjera Löfvenove vlade da zaobiđe parlament u donošenju kriznih odluka. Umjesto da praktički sam odlučuje o mjerama kao što su, primjerice, zatvaranje škola i trgovačkih centara ili uvođenje karantene, Löfven će zbog otpora opozicije za svaku odluku ipak morati tražiti potvrdu parlamenta.
„U kriznim vremenima potrebno je brzo donositi odluke, ali vlada se dosad u parlamentu nije suočavala s odugovlačenjem. Zakonodavno tijelo mora imati mogućnost zaustaviti bilo koju odluku vlade. Sve mjere, bez obzira na hitnost i opravdanost, moraju imati demokratski legitimitet“, rekao je vođa konzervativaca Ulf Kristersson.