U Hrvatskoj i ovom dijelu Europe bilježe se iznimno visoke temperature za ovo doba godine.
Iza nas su najtopliji mjeseci, sve češći požari u siječnju
>>Ožujak bio najtopliji otkad se mjeri, negdje i ekstreman. Vakula najavio sušno ljeto
Iza nas su najtopliji veljača i ožujak u Hrvatskoj otkako postoje mjerenja. Pisao je o tome i HRT-ov meteorolog Zoran Vakula, navodeći kako je ožujak nastavio dug niz mjeseci sa srednjom mjesečnom temperaturom zraka barem malo višom od prosječne, i to iz posljednjeg klimatološkog razdoblja, od 1990. do 2020. godine, koje je najtoplije otkad postoje instrumentalna mjerenja.
Brojne su negativne posljedice, a jedna od očitijih tiče se požara. Državni vatrogasni centar u siječnju je zabilježio povećanje broja požara od 173 posto u odnosu na siječanj 2023., dok je u veljači broj požara bio 37 posto veći nego u veljači prošle godine.
>>Prvi put probijena ključna granica globalnog zagrijavanja
Tako visoke temperature nisu samo u Hrvatskoj. Veljača je i u svijetu bila deveti rekordno topao mjesec zaredom. Podaci pokazuju da je veljača bila 1.77 Celzijusa toplija od predindustrijskog prosjeka za mjesec, od 1850. do 1900., i 0.81 Celzijus iznad razine od 1991. do 2020. godine.
Za ovaj vikend na istoku će biti do 30 stupnjeva Celzijevih
Globalna prosječna temperatura u posljednjih 12 mjeseci, između ožujka 2023. i veljače 2024., bila je najviša zabilježena, na 1.56 Celzijusa iznad predindustrijskih razina. To svijet privremeno stavlja iznad granice od 1.5 Celzijusa iznad koje se, dugoročno gledano, očekuju najgori učinci klimatskih promjena.
U tom svjetlu treba reći i kako su za ovaj vikend najavljeni novi mogući rekordi. Meteorolog Zoran Vakula rekao je da za ovo doba godine slijede iznadprosječno topli dani, većinom čak iznimni. Da će, uz obilje sunca, temperature posvuda rasti, slaže se i meteorologinja Tea Blažević. Ona je na N1 najavila da bi u dijelu unutrašnjosti temperatura već u nedjelju mogla prijeći visokih 30 stupnjeva.
Guettler: Došao je topli zrak iz Afrike
Index je na ovu temu popričao s dr.sc. Ivanom Guettlerom, klimatologom i glavnim ravnateljem Državnog hidrometeorološkog zavoda. Pitali smo ga kako se s klimatološkog aspekta mogu objasniti ovako visoke temperature.
"Šire područje Hrvatske i veći dio južne zapadne Europe je pod utjecajem dotoka toplog zraka s područja Afrike. Aktualno toplije razdoblje možemo očekivati do sredine sljedećeg tjedna", rekao je Guettler.
Dodajemo kako je dojam da ti rekordi stalno padaju. Do kuda to zatopljenje može ići?
"Svijet se generalno zagrijava između 0.2 i 0.3 stupnja kroz desetak godina. Osnovni razlog je porast koncentracije CO2 i ostalih stakleničkih plinova i nažalost ovaj proces nismo još počeli kontrolirati.
Osim globalnih i godišnjih srednjaka, klimatske promjene se očituju kroz trend porasta toplih valova, ali uključuje i promjene u ostalim obilježjima atmosfere (strujanje, naoblaka, količina oborine) i oceana (porast razine i temperature mora).
Do kada će rasti temperatura? "Sve dok budu rasle koncentracije stakleničkih plinova"
Danas govorimo o koncentraciji CO2 u atmosferi od 420 dijelova na milijun (to znači da od milijun molekula suhog zraka, 420 je CO2) dok su prirodne koncentracije prije industrijske revolucije podržane fosilnim gorivima bile oko 280 dijelova na milijun.
Fosilna goriva su nam pomogla i pomažu da izgradimo civilizaciju i pružimo svim ljudima pristojan život, no negativne posljedice počinju ometati funkcioniranje društva. S pozitivne strane, porast emisija stakleničkih plinova polako usporava, no još smo jako daleko od ugljično neutralne civilizacije.
Sve dok koncentracije stakleničkih plinova budu rasle, rast će temperatura planeta. Osnovno razumijevanje ovih procesa imamo još od sredine 19. stoljeća", poručio je Guettler.
"Potrebno je zadržati zagrijavanje unutar 1.5 i 2 stupnja"
Meteorolog i klimatolog Mojib Latif rekao je još prije dvije godine njemačkoj medijskoj grupi Bayern da je već prekasno da se ograniči globalno zagrijavanje na najviše 1.5 Celzijevih stupnjeva u usporedbi s predindustrijskim razinama.
"Ako uzmete u obzir ono što političari sada rade u cijelom svijetu, više smo u smjeru prema tri stupnja", nastavio je Latif. "Približavamo se točki u kojoj treba priznati: vrijeme je isteklo", dodao je. Globalno zatopljenje na tri stupnja bila bi "katastrofa", naglasio je Latif ukazujući na to da se uvijek činilo da postoje prioritetnija pitanja od zaštite klime kojima se treba baviti.
Pitali smo Guettlera da prokomentira izjavu ovog njemačkog meteorologa.
"Ovo su trenutne procjene koje bih potpisao. Određen pomak je napravljen, porast emisija je bio puno agresivniji prije 15-20 godina i tada smo govorili o svijetu toplijem i 5 stupnjeva od kraja 19. stoljeća.
Potrebno je zadržati zagrijavanje unutar 1.5 i 2 stupnja jer je to raspon na koji se većina civilizacije i ostalih ekosustava može prilagoditi. Također, na tom nivou zagrijavanja izbjegavamo veću vjerojatnost prelaženja nekih točaka preokreta u klimatskom sustavu (npr. sporo, ali neukrotivo otapanje velikih ledenih ploča na Grenlandu i Antarktici)", kazao je.
Srnec: Moramo ublažiti porast globalne temperature
Podsjetimo i na riječi biometeorologinje DHMZ-a i voditeljice Odjela za klimatsko modeliranje Lidije Srnec. Ona je za N1 rekla da zabilježeni prelazak od 1.5 stupnjeva globalne temperature znači da nismo u najboljoj situaciji.
"Trend zatopljenja je prisutan. Temperature će rasti i dalje. Mi definitivno moramo promijeniti smjer života na kojem jesmo kako bismo dosegnuli, ili se barem držali načelnog Pariškog sporazuma iz 2015., kad je porast temperature ograničen na 1.5 odnosno 2 stupnja do kraja 21. stoljeća", smatra Srnec.
"Temperatura u vodi, temperatura tla, temperatura zraka, površine ledenjaka isto imaju svoju temperaturu. Porast jedne temperature utječe na drugu i ne mijenjaju se sve jednakom brzinom. Danas je neupitno da postoji porast globalne temperature i moramo doista poduzeti neke aktivnosti kako bismo ga ublažili. Zaustaviti ne možemo, ali moramo ublažiti", naglašava Srnec.
"Ipak je manje poricatelja klimatskih promjena"
Već nekoliko godina prisutan je i trend negiranja klimatskih promjena. Guettlera smo pitali koliko takvo nešto može biti opasno i kako on kao znanstvenik gleda na ovaj trend.
"Ono što uočavam jest da je danas ipak puno manje poricatelja klimatskih promjena, no postoje organizirane i neorganizirane akcije prekomjernog kritiziranja pojedinih tehnologija koje će nam pomoći u prelasku na civilizaciju koja je ugljično neutralna.
Valja priznati da svaka tehnologija (npr. električna vozila i solarni paneli) ima utjecaj na okoliš, no on je višestruko manji od nastavka ovisnosti o ugljenu, nafti i plinu. Veseli što u Hrvatskoj tehnologije koje smanjuju potrošnju fosilnih goriva, poput podizanja energetske učinkovitosti (npr. bolja izolacija zgrada i kuća) i sustava za grijanja (kao što su dizalice topline) ne uzrokuju nepotrebne prepirke u društvu.
Valja se koncentrirati na neke dobre stvari koje radimo (energija vjetra i porast solarne energije i geotermalne energije) i više otvoreno i stručno razgovarati o temama gdje još dosta kaskamo za ostatkom Europe (npr. čišći promet).
U drugom dijelu klimatske akcije, tzv. prilagodbi, moramo brinuti i dalje za naše sustave za prognozu i upravljanje sušama, poplavama, požarima i toplinskim valovima. Zadatak nas u DHMZ-u je da nastavimo jačati sve naše dijagnostičke i prognostičke sustave i budemo podrška razvoju i sigurnosti društva", objasnio je Guettler.