Na središnjem obilježavanju 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja u Kninu između predsjednika Republike Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića sjedio je Robert Puja, ratni časnik Hrvatske vojske i predsjednik Udruge veterana 7. gardijske brigade Puma.
Puja je godinama aktivan u HDZ-u, bio je gradski vijećnik te je danas član Gradskog odbora HDZ-a Varaždin. Prošlog mjeseca izabran je i za jednog od potpredsjednika Županijskog odbora Zajednice branitelja HDZ-a "Gojko Šušak" Varaždinske županije.
Nije službeno objašnjeno tko je određivao raspored sjedenja u prvom redu. Puja je, međutim, na kninskoj svečanosti predstavljen kao predsjednik udruge veterana Puma, brigade čiji je ratni put snažno povezan s oslobađanjem Knina.
Bio je zapovjednik voda i zamjenik zapovjednika satnije
Puja je rođen 1972. godine, a tijekom Domovinskog rata imao je čin natporučnika. Bio je zapovjednik voda i zamjenik zapovjednika satnije 7. gardijske brigade Puma.
Prije prelaska u Pume bio je pripadnik 1. gardijske brigade Tigrovi. Prošao je niz ratišta i sudjelovao u operacijama koje su prethodile Oluji, među njima u operaciji Ljeto ’95.
U samoj Oluji nije sudjelovao. U intervjuu iz 2019. objasnio je da je stradao posljednjeg dana operacije Ljeto ’95., samo nekoliko dana prije početka Oluje.
"Iako sam nisam sudjelovao u VRO Oluja, pošto sam nastradao zadnji dan u VRO Ljeto ’95., i tada, kao i danas, osjećam silni ponos na svoje suborce koji su oslobodili hrvatski kraljevski grad Knin i izvjesili hrvatski barjak na Kninskoj tvrđavi", rekao je Puja.
Pume su prve ušle u Knin
Sedma gardijska brigada Puma ustrojena je 23. prosinca 1992. godine. Njezinu jezgru činila su 263 iskusna pripadnika 5. bojne 1. gardijske brigade Tigrovi, a kroz Pume je tijekom rata prošlo oko 4500 pripadnika.
Brigada je djelovala na ratištima diljem Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Posebno važnu ulogu imala je na Dinari, u operacijama Zima ’94., Skok 1 i Ljeto ’95., kojima su hrvatske snage postupno stvorile preduvjete za oslobađanje Knina.
U Oluji su pripadnici 7. gardijske brigade 5. kolovoza 1995. prvi ušli u Knin i na Kninskoj tvrđavi izvjesili hrvatsku zastavu. Na glavnom pravcu napada s Dinare prema Kninu djelovali su zajedno s 4. gardijskom brigadom.
Nakon Oluje Pume su sudjelovale i u operacijama Maestral i Južni potez. Ratni put brigade plaćen je visokom cijenom: poginuo je ili smrtno stradao 91 pripadnik, jedan se vodi kao nestao, a stotine su ranjene.
Godinama je aktivan u HDZ-u
Iako je u Kninu bio predstavljen kao čelnik veteranske udruge, Puja ima dugogodišnji stranački angažman.
Od 2017. do 2021. bio je HDZ-ov vijećnik u Gradskom vijeću Varaždina. U tom je mandatu bio i član gradskih odbora za izbor i imenovanje te za statutarno-pravna pitanja.
U varaždinskom HDZ-u obnašao je i stranačke funkcije. Krajem 2020. postao je rizničar Gradskog odbora, a u studenome 2025. ponovno je izabran među članove tog tijela.
Na lokalnim izborima 2025. nalazio se na 36. mjestu koalicijske liste HDZ-a, HSLS-a i Stranke umirovljenika Sjever za Skupštinu Varaždinske županije. Na predstavljanju liste HDZ ga je opisao kao hrvatskog branitelja, predsjednika Udruge veterana Puma i osobu aktivnu u humanitarnom radu.
Njegov stranački angažman nastavljen je i ove godine. U srpnju je izabran za potpredsjednika Županijskog odbora Zajednice branitelja HDZ-a "Gojko Šušak".
Ponovno izabran na čelo udruge
Puja je u travnju 2025. ponovno izabran za predsjednika Udruge veterana 7. gardijske brigade Puma. Udruga se bavi očuvanjem uspomene na ratni put brigade, organizira obljetnice i komemoracije te pruža pomoć i psihosocijalnu podršku braniteljima i članovima njihovih obitelji.
Među njezinim projektima su postavljanje spomen-obilježja i izrada murala posvećenih poginulim, nestalim i preminulim pripadnicima Puma. Udruga je sudjelovala i u projektu pjesme i spota "Ne dam se/PTSP", kojem je cilj bio upozoriti na probleme branitelja s posttraumatskim stresnim poremećajem i velik broj samoubojstava među veteranima.