SVE se češće mogu čuti razmišljanja da bi trebalo uvesti isplatu bruto plaće radnicima, kako bi se podigla svijest koliko zapravo plaćamo razne javne usluge.
Prema sadašnjem sustavu, radnik na račun dobije neto plaću, dok brigu o plaćanju raznih poreza i doprinosa koji idu uz taj rad vode poslodavci, zbog čega su ti troškovi na neki način skriveni te ljudi nerijetko nisu svjesni da npr. ''besplatno zdravstvo'', u sklopu kojeg preglede čekaju mjesecima ili godinama, s ne baš velikom plaćom plaćaju 1000 ili 2000 kuna mjesečno.
Sličan iznos daju i za mirovinsko, iako mirovine vjerojatno neće vidjeti, i uz to još plaćaju razne naknade, poreze i prireze.
No situacija u kojoj dobar dio stanovništva nije svjestan koliko svaki mjesec daje državi ide na ruku političarima koji se onda mogu hvaliti da su nekome nešto dali i zauzvrat tražiti glasove, dobivati izbore i rasipati novac poreznih obveznika.
Neto plaća 5000 kuna, bruto 2 preko 8000 kuna
Na primjer, radnik s neto plaćom od 5000,00 kuna, koji živi u Zagrebu pa mu je Milan Bandić dao prirez od 18 posto, ima bruto 2 plaću od 8019,57 kuna.
Za prvi stup mirovinskog osiguranja, što je de facto porez iz kojeg se financiraju postojeći umirovljenici, plaća 1026,40 kuna. Drugi stup iznosi 342,13 kuna, ali to nećemo računati pod porez, jer ipak ide na osobni račun radnika, barem dok država ne odluči zaplijeniti i tu imovinu.
Porez na neto plaću iznosi 401,79 kuna, dok je prirez koji ide u gradsku blagajnu 72,32 kune.
"Besplatno zdravstvo" isto košta, tako da za njega radnik s navedenom plaćom svaki mjesec plaća 1026,40 kuna. Nešto što se zove "doprinos za zapošljavanje" svaki mjesec košta 116,32 kune. Doprinos za ozljede na radu iznosi 34,21 kunu.
Ukratko, da biste dobili plaću od 5000,00 kuna, Vaš poslodavac mora platiti 8019,57 kuna. Razlika od tri tisuće, izuzmemo li drugi mirovinski stup, ide izravno državi. A ona iz drugog stupa kroz posuđivanje novca opet ide državi, ali neizravno.
Obračun plaće od 5000 kuna neto
Izvor: Mojposao.net
Zgodno se sjetiti i koliko poreza platimo nakon što dobijemo neto plaću. Hrvatska, kao što znamo, ima porez na dodanu vrijednost od čak 25 posto, što je nakon mađarske najviša stopa u Europskoj uniji.
To znači da nam od plaće koja nakon svih gore navedenih poreza i doprinosa iznosi 5000,00 kuna država tijekom potrošnje u trgovinama uzme još 1000,00 kuna.